Pozivamo vas na međunarodni znanstveno-stručni simpozij 13. Anatomija otoka Krhkost otoka i/ili otoci krhkosti: Otočni život, suvremene promjene i neizvjesne budućnosti koja će se održati u Jelsi na otoku Hvaru od 25. do 27. rujna 2025. godine.
Dr. sc. Melita Švob (rođena Steiner) bila je istaknuta znanstvenica i članica Židovske općine Zagreb, koja je 20 godina bila zaposlenica Instituta za istraživanje migracija.
Institut za istraživanje migracija (IMIN) ugostio je 30. travnja 2025. delegaciju s Državnog pravnog sveučilišta u Taškentu (TSUL Tashkent State University of Law) iz Uzbekistana.
Institut za istraživanje migracija i Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman” potpisali su u utorak, 29. travnja 2025. godine, sporazum o suradnji. Potpisivanjem sporazuma otvoren je prostor za daljnju suradnju na zajedničkom području interesa.
Ravnateljica Instituta za istraživanje migracija dr. sc. Marina Perić Kaselj i ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Željko Holjevac potpisali su 2. travnja 2025. godine Sporazum o suradnji između dviju institucija.
Istraživački, obrazovni, izdavački i drugi ciljevi ne mogu se ostvariti u potpunosti bez suradnje s drugim institucijama i pojedincima. Znanstvena suradnja Instituta za migracije i narodnosti ostvaruje se članstvom u međunarodnim organizacijama, istraživačkim mrežama, istraživačkim projektima, komuniciranjem putem časopisa Migracijske i etničke teme te institucijom istraživača posjetitelja...
Više od dvadeset pet godina istraživači Instituta uključeni su u preddiplomsku, diplomsku i poslijediplomsku nastavu na hrvatskim sveučilištima kao nositelji kolegija, predavači ili voditelji vježbi i seminara, prateći pritom najširi raspon tema, ali i dajući znanstveni i popularni doprinos širenju znanja o području migracija, etničnosti, nacionalnim/etničkim manjinama i hrvatskom iseljeništvu.
Institut je potpisao i niz sporazuma sa srodnim institucijama ...
Zbog posebne ugroženosti i ranjivosti manjinskih zajednica, što je posebno došlo do izražaja tijekom nedavnih ograničenja kretanja, a posebno kod prelaženja državne granice, njihovo je istraživanje još važnije. Predloženi projekt će istovremeno istraživati etničku vitalnost identificiranih manjina u odabranim područjima uz slovensko-hrvatsku granicu: području Pomurja s Podravjem, Belom krajinom i Žumberkom te Gorskom kotaru i Istri.
Hrvatski povijesni prostor, koji se u predmoderno doba nalazio na geostrateškom raskrižju kulturnih, vojno-političkih, društveno-ekonomskih i drugih interesa, obilježili su različiti oblici migracija. Kao višegraničje na razmeđu utjecaja Habsburgovaca, Mletaka i Osmanlija hrvatske su zemlje, osobito tijekom ranoga novog vijeka…
U Republici Hrvatskoj ne postoji institucionalno znanstveno istraživanje položaja Hrvata u BiH, stoga je potrebno toj problematici posvetiti znanstveno-istraživačku pozornost, posebice nakon zbivanja devedesetih godina 20. stoljeća. Nepobitno je da su Hrvati koji žive u BiH, kao i oni koji žive u Republici Hrvatskoj ili u drugim zemljama, a podrijetlom su iz BiH, dio jedinstvene hrvatske nacije, ali da su, također, stjecajem povijesnih okolnosti suživota s drugim narodima unutar BiH razvili i svoje posebnosti.
Prema nedavno objavljenim rezultatima popisa stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj živi 404 pripadnika turske nacionalne manjine. Projekt na temu Turaka u Hrvatskoj financirala je Presidency for Turks Abroad and Related Communities (YTB) sa sjedištem u Ankari preko znanstvenika u Institutu za migracije i narodnosti i Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Osnovni je cilj međuinstitucijskoga interdisciplinarnog projekta Repozitorij nacionalnomanjinskih jezika u Hrvatskoj (RENA), koji se provodi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u suradnji s Institutom za migracije i narodnosti na temelju Sporazuma o suradnji od 31. svibnja 2019., predstaviti sve nacionalnomanjinske jezike u Hrvatskoj.
Zbog posebne ugroženosti i ranjivosti manjinskih zajednica, što je posebno došlo do izražaja tijekom nedavnih ograničenja kretanja, a posebno kod prelaženja državne granice, njihovo je istraživanje još važnije.
B. R. Ambedkar
Migracije i etničnost aktualna su i afirmirana područja suvremenih društvenih istraživanja. Nove pojave i procesi u svijetu – globalizacija, sve veća prostorna pokretljivost ljudi, delokalizacija i relokalizacija kulture – razlog su sve većeg znanstvenoga zanimanja za pitanja migracija, etničnosti i identiteta. Istraživačima koji se bave tom tematikom časopis Migracijske i etničke teme otvara na svojima stranicama mogućnost razmjene ideja, javnih debata i interdisciplinarnoga dijaloga.
Donosimo Vam video hibridnog okruglog stola na temu „Povratnice u domovinu: integracijski uspjeh, izazovi i strateške preporuke“.
Okrugli stol Women returnees to Their Cultural Homeland: Integration Success, Challenges and Strategic Recommendations održat će se u organizaciji IMIN-a
U organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva 5. i 6. 11. 2020., s početkom u 8.30 sati, u Matici hrvatskoj
Naše djelatnosti uključuju interdisciplinarna istraživanja (deduktivna, induktivna i abduktivna), komuniciranje znanosti, predavanja, organizaciju skupova, savjetovanja itd. Tim djelatnostima pridonosimo akumulaciji znanja o sociopolitičkim uvjetima i posljedicama migracija, etničkog razvitka, etničkih odnosa, različitih oblika identiteta, ali i prenošenju tog znanja – kako drugim znanstvenicima, studentima i akademskoj zajednici, tako i praktičnim djelatnicima, sudionicima u javnim raspravama, novinarima itd.
Fax: +385 (0)1 6119 680
tajnik@imin.hr
