Menu
Naše djelatnosti uključuju interdisciplinarna istraživanja (deduktivna, induktivna i abduktivna), komuniciranje znanosti, predavanja, organizaciju skupova, savjetovanja itd. Tim djelatnostima pridonosimo akumulaciji znanja o sociopolitičkim uvjetima i posljedicama migracija, etničkog razvitka, etničkih odnosa, različitih oblika identiteta, ali i prenošenju tog znanja – kako drugim znanstvenicima, studentima i akademskoj zajednici, tako i praktičnim djelatnicima, sudionicima u javnim raspravama, novinarima itd.
Institut za istraživanje migracija osnovan je 1984. godine, isprva pod nazivom Centar za istraživanje migracija i narodnosti, a današnji naziv nosi od 2024. Nastao je spajanjem Centra za istraživanje migracija, nasljednika kontinuiranog istraživanja vanjskih migracija započetog 1967. u okviru Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu kojemu se 1977. priključio Centar za izučavanje obrazovanja Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu i Zavoda za migracije i narodnosti (koji postoji već od 1965.), s ciljem znanstvenog istraživanja vanjskih i unutarnjih migracija, hrvatskog iseljeništva i manjina.
Wilhelm von Humboldt
Institut za migracije i narodnosti jedina je znanstvenoistraživačka ustanova u Hrvatskoj, kao i u širem okruženju, koja sustavnim i kontinuiranim interdisciplinarnim praćenjem svih oblika migracija i mobilnosti stanovništva, proučavanjem nacionalnih/etničkih manjina i različitih aspekata etničke problematike, s osobitim zadaćama poticanja njihova komparativnog proučavanja, unapređuje znanstveno i javno razumijevanje njihove složenosti i stvarnosti.
Sve navedene teme postale su iznimno važne za Republiku Hrvatsku u posljednjih dvadesetak godina s obzirom na povijesne okolnosti, a prije svega na probleme nastale raspadom bivše države, promjene granica i posljedice Domovinskog rata koji su rezultirali raznim vrstama seljenja. Neke od tema postale su još važnije pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Naime, integracija Hrvatske u Uniju otvara, uz dosadašnja migracijska kretanja, nove istraživačke teme u području migracija i etničnosti: drugačiji položaj hrvatskih državljana u europskom prostoru (nove ekonomske, obrazovne, obiteljske i druge migracije), problem starih i novih manjina, novi oblici prekograničnih suradnji, položaj Hrvatske kao emigracijske i imigracijske zemlje, izrada nove hrvatske migracijske politike, izrada integracijske politike, transnacionalne migracije, problem hrvatskog iseljeništva, sve značajnija pitanja azila i nezakonitih migracija, kao i mnoga druga.
Osim toga, istraživanja hrvatskog identiteta te stanovništva hrvatskih otoka, priobalja i kontinentalnih regija kao i komparativna istraživanja problematike postmigracijskih fenomena poput integracije migranata također zauzimaju značajno mjesto u području djelatnosti Instituta. Bavljenje Instituta navedenom problematikom pozicionira ga među slične europske i svjetske znanstvenoistraživačke institucije te otvara za suradnju sa svim partnerima kojima je primarna djelatnost istraživanje fenomena migracija, etničnosti, identiteta i mobilnosti.