Hrvatska kao imigracijska zemlja: povijesne i suvremene perspektive (HRIMIZ)
U vrijeme pojačanog dolaska i zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj, ovaj projekt popunjava prazninu vezano za znanstvena istraživanja stanja, iskustava i perspektiva stranaca na hrvatskom tržištu rada te u Hrvatskoj općenito. Cilj je projekta utvrditi i diseminirati znanstveno utemeljene spoznaje o načinu života i izazovima s kojima se suočavaju rastuće imigrantske skupine u Hrvatskoj (strani radnici), ali i društvo koje ih prima. Poseban se naglasak stavlja na migrante iz zemalja identificiranih kao novi bazen radne snage – Nepal, Indiju, Bangladeš, Filipine, koje se prema najnovijim podacima (srpanj 2023.) svrstavaju među deset zemalja za čije se državljane izdaje najviše dozvola za boravak i rad. Uz navedeno, povijesna perspektiva koja je usmjerena na migracijske procese i njihove učinke na demografsko, etničko, društveno-političko, ekonomsko, okolišno i kulturno stanje na hrvatskom prostoru ali i na prostorima država južne Azije pruža uporište za analizu i usporedbu uzroka i obrazaca povijesnih i suvremenih migracijskih procesa u istraživanom prostoru te pridonosi boljem razumijevanju današnje demografske i etničke slike Hrvatske. Šire implikacije rezultata istraživanja ogledaju se u afirmaciji znanstvenog proučavanja useljeničkih procesa u Hrvatsku, nužnosti kreiranja javnih politika (obrazovne, mirovinske, zdravstvene, integracijske, migracijske) koje će pridonijeti uključivanju stranih radnika u lokalne zajednice i osvještavanju javnosti o stvarnim potrebama te kategorije stranaca, a koje nisu isključivo ekonomske prirode.
Voditeljica projekta:
dr. sc. Margareta Gregurović, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
Suradnici na projektu:
dr. sc. Snježana Gregurović, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
dr. sc. Sanja Klempić Bogadi, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
dr. sc. Simona Kuti, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
dr. sc. Sanja Lazanin, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
dr. sc. Dubravka Mlinarić, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
dr. sc. Sonja Podgorelec, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
prof. dr. sc. Saša Božić, Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru, Zadar
dr. sc. Ružica Čičak Chand, Zagreb
Kretanje ljudi i ideja: migracije i predmoderni kulturni razvoj hrvatskih zemalja (KreLjId)
Projekt je nastao kao rezultat prethodne međuinstitucijske suradnje istoga istraživačkog tima s Instituta za istraživanje migracija i Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže. Istraživački je fokus usmjeren na interdisciplinarnu analizu doprinosa stranaca kulturnom, društvenom, vjerskom, ekonomskom, tehnološkom i političkom razvoju hrvatskih zemalja u predmodernom razdoblju. Kao geostrateško raskrižje kulturnih, vojno-političkih, društveno-ekonomskih i drugih interesa, na razmeđu utjecaja susjednih sila (Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Osmanskoga Carstva), hrvatske su prostore obilježili ratni sukobi i devastacije, ali usporedno s njima i intenzivne komunikacije, ispreplitanje različitih društvenih utjecaja te ekonomskih i kulturnih praksi. U takvim su okolnostima migracije različitih tipova, smjerova i intenziteta bile izrazito prisutne. Ljudi su u skupinama ili kao pojedinci donosili nova znanja i vještine, bilo da su se kao stranci doseljavali na ove prostore ili su kao iseljenici odlazili na školovanje ili na rad, stvarajući plodno okružje za prekogranično cirkuliranje inovacija i trendova, od čega su profitirali i hrvatski krajevi. Uz popularizaciju istraživačkoga rada obje uključene institucije i njegovu bolju prezentaciju prema široj javnosti, poticanje umrežavanja i mobilnosti istraživača, jedan od osnovnih istraživačkih ciljeva projekta je preispitivanje uloge istaknutih pojedinaca u različitim sferama života, koji su unošenjem određenih inovacija pridonijeli promjenama i razvoju hrvatskoga povijesnog prostora prije 19. stoljeća. Iskustva i rezultati projekta bit će temelj budućih kompetitivnih i tržišnih projekta u području hrvatske baštine, kulture i identiteta.
Voditeljica projekta:
dr. sc. Dubravka Mlinarić, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
Suradnici na projektu:
dr. sc. Sanja Lazanin, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
dr. sc. Iva Mandušić. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Ivan Krašnjak, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Karlo Radečić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Kako se stari u Hrvatskoj? (DOBHR)
Hrvatska je u europskom vrhu prema stupnju ostarjelosti stanovništva. Očekuje se nastavak procesa starenja što zahtijeva značajne prilagodbe. Stoga se istraživanja o različitim aspektima starenja i životu starijih nameću kao jedna od prioritetnih u znanosti. Cilj projekta je utvrditi kvalitetu života u starijoj dobi stanovnika Hrvatske iz perspektive životnog ciklusa, a s obzirom na mogućnosti očuvanja zdravlja, neovisnosti i participacije starijih uz što duži život u vlastitom domu. U okviru projekta provesti će se kvalitativno istraživanje na dvije urbane i dvije ruralne lokacije pri čemu će se koristiti polustrukturirani biografski intervju. Ukupni uzorak će činiti 60 sugovornika starih 65 ili više godina koji žive u vlastitom domu, odnosno, izvaninstitucionalnom smještaju. Analizirat će se i podaci iz SHARE baze te će se provesti i arhivsko istraživanje. Pomoću interdisciplinarnog pristupa produbiti će se znanja o starenja stanovništva u Hrvatskoj iz perspektive životnog ciklusa. Rezultati i preporuke koje će dati ovaj projekt mogu biti temelj za formuliranje mjera i aktivnosti za zdravo i aktivno starenje u svrhu poboljšanja kvalitete života u starijoj dobi i održivosti javnih sustava.
Voditeljica projekta:
dr. sc. Sanja Klempić Bogadi, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
Suradnici na projektu:
dr. sc. Sonja Podgorelec, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
dr. sc. Margareta Gregurović, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
dr. sc. Sanja Lazanin, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
doc. dr. sc. Dubravka Spevec, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb
prof. dr. sc. Ivan Čipin, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb
izv. prof. dr. sc. Šime Smolić, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb
Od stvarnih do virtualnih migracija (VrtualM)
Sažetak:
Umjesto pokretanja ljudi na posao, organizacije premještaju posao ljudima! Globalni trend porasta mobilnosti radi prelaska međunarodnih granica s ciljem obavljanja posla ublažiti će digitalizacija radnih mjesta i razvoj virtualne organizacije. Globalno tržište rada mijenja svoje učinke i mogućnosti potencirano digitalizacijom, a cilj ovoga istraživanja je proučiti prilike na tržištu rada u Republici Hrvatskoj te koliko su ljudski resursi u Hrvatskoj kompatibilni s promjenama koje nosi digitalizacija radnih mjesta. Imati željeni standard (način poslovanja i prihode), a živjeti (ostati) u Hrvatskoj omogućila je digitalizacija radnih mjesta. Istraživanje se sastoji od tri dionice:
– Prva dionica ‘virtualne migracije’ istraživati će potencijal globale mobilnost digitalnih radnih mjesta s implikacijama poslovne prakse na tržištu rada u Republici Hrvatskoj.
– Druga dionica ‘medicinski vrtuljak’ istraživati će migracije medicinskog kadra.
– Treća dionica ‘cijeli svijet kao globalni ured’ istraživati će digitalne nomade kao migrante novoga doba koji koriste sve prednosti digitalizacije stoga nisu ograničeni na fiksno mjesto boravka kako bi poslovno egzistirali. Virtualni uredu su njihove poslovne jedinice, a globalno tržište poslova je resurs za potencijalni angažman.
Fokus će biti na analizi čimbenika radnih migracije danas u odnosu na suvremene trendove u poslovanju s ciljem prevencije i usmjeravanja budućih migracija. Potrebno je istražiti koji su to performanse podatne za digitalizaciju radnih mjesta, ponuda i potražnja digitalnih radnih mjesta, organizacijske promjene koje prate razvoj virtualne organizacije i vještine zaposlenika takvih organizacija. Globalne zaposlenike digitalnih radnih mjesta promatramo kao nosioce znanja i vještina, sve to u korelaciji poslovne prakse uvijeta i prilika u Hrvatskoj te na globalnom virtualnom tržištu rada.
Voditeljica: dr. sc. Maja Vizjak, znanstvena suradnica, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
Suradnici:
dr. sc. Marina Perić Kaselj, znanstvena savjetnica, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
prof. dr. sc. Mirjana Pejić Bach, Ekonomski fakulteta u Zagrebu.
izv. prof. dr. sc. Morena Paulišić, Fakultet ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilište Juraj Dobrila u Puli.
prof. dr. sc. Ivan Miloloža, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Sveučilište u Osijeku
izv. prof. dr. sc. Petar Mišević, Sveučilišta Sjever
Trajanje: 2024. – 2027.
Financiranje: Sredstva Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. NextGenerationEU
Šifra projekta: 4-2024/2027
Kulturni identiteti i brendiranje turističkih destinacija Istre i Hrvatskog primorja (KIBTDIHP)
Nužnost brendiranja hrvatskih turističkih destinacija u vremenu snažne konkurentske i kompetitivne tržišne situacije u turizmu važnija je nego ikad. Ukoliko se uzme u obzir kako Hrvatska velik izvor prihoda temelji na turističkoj aktivnosti, od neophodne je važnosti odrediti jasnu komunikacijsku strategiju i strategiju brendiranja Hrvatske kao destinacije, ali i njezinih regija. Implementirajući kulturne identitete u strategiju brendiranja, može se gotovo u potpunosti transformirati imidž destinacije. Ako se kulturni identiteti razmatraju kao pojam koji izražava jedinstvenost i autentičnost neke kulture, te pripadnost pojedinca ili društvenoj skupine toj kulturi, odnosno određenje neke društvene zajednice putem njezinih vlastitih kulturnih osobitosti i vrijednosti, onda se oni mogu promatrati i u širem kontekstu. I to kao dinamički i dijalektički fenomen unutar nekoliko simultanih i ukrštajućih tendencija modernog svijeta na globalnoj razini – procesa globalizacije, moderne i postmoderne, u svim njihovim bitnim očitovanjima: duhovnim, vrijednosnim, ekonomskim, estetskim, tehnološkim i političkim (Labus, 2014:11). Stoga bi rezultat ovoga projekta bio višedimenzionalan i značajan. Osim što bi se adresirali specifični kulturni identiteti Istre i Hrvatskoj primorja s ciljem učinkovitog korištenja u strategiji brendiranja spomenutih destinacija, rezultati ovog istraživanja doprinijeli bi jasnijem razumijevanju adekvatne i održive upotrebe kulturnih resursa u predstavljanju i komuniciranju turističkih destinacija Istre i Hrvatskog primorja te doprinosu kulturnog nasljeđa u kreiranju i/ili promjeni imidža destinacije. Osim rezultata istraživačkog procesa koji će biti objavljeni u znanstvenim publikacijama, cilj projekta ima i tržišnu, odnosno praktičnu vrijednost s obzirom da je namjera iznjedriti priručnik za profesionalce u turizmu o primjerenoj i učinkovitoj uporabi kulturnih identiteta u brendiranju turističke destinacija i to upravo na primjeru Istre i Hrvatskog primorja.
Voditelj: doc. dr. sc. Krešimir Dabo, znanstveni suradnik, Institut za istraživanje migracija
Suradnici:
doc. dr. sc. Maja Vizjak, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jakopović, Fakultet političkih znanosti
dr. sc. Dejan Gluvačević, Veleučilište Edward Bernays
doc. dr. sc. Nora Mustać, Institut za turizam, Zagreb
Trajanje: 2024. – 2027.
Financiranje: Sredstva Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. NextGenerationEU
Šifra projekta: 9-2024/2027
Uloga migracijskih procesa u formiranju kolektivnog sjećanja, doživljaja i praksi nematerijalne kulturne baštine na sjevernodalmatinskim otocima i priobalju (MiSjeK)
Sažetak: Kroz model interdisciplinarnog znanstvenog pristupa, a u svrhu podizanja znanstvene izvrsnosti, projekt ima za cilj, uz jačanje ljudskih potencijala za znanstveni rad, istražiti i analizirati u kojoj su mjeri demografske promjene i migracijski tijekovi stanovništva na sjevernodalmatinskim otocima i priobalju od sredine XX. stoljeća do danas oblikovani i oblikuju sjećanje i doživljaj, kao i na transformaciju nematerijalne kulturne baštine, a time i na identitetski kontinuitet i društvenu koheziju stanovništva u domicilnim sredinama te kod migrantske populacije iz tih područja. Polazeći od činjenice da je nematerijalna kulturna baština usko vezana uz usmenu predaju, a samim time i uz pamćenje, te imajući u vidu promijenjeni društveni i kulturni kontekst, posebice uslijed globalizacijskih promjena, projekt će se kroz kulturno-antropološku paradigmu posebno fokusirati na kritičke točke u strukturi individualnog i grupnog identiteta i kolektivnog sjećanja, kao i na rizike koji su utjecali i utječu na identitetski kontinuitet i koheziju grupe u kontekstu posvemašnje transformacije, nestanka, očuvanja ili premještanja nematerijalne baštine iz matičnih prostora. U metodološkom smislu, projekt će koristiti kvalitativnu metodu istraživanja, metodu elicitacije i etnografske intervjue s nositeljima nematerijalne baštine. Rezultati istraživanja će se prikazati na znanstvenim i stručnim skupovima, u znanstvenim i stručnim publikacijama, te putem radionica u obrazovnim ustanovama ali i okviru turističkih paketa, kao modela javnog predstavljanja koji su nezaobilazni faktori u procesu očuvanja, revitalizacije i popularizacije nematerijalne kulturne baštine.
Voditelj: dr. sc. Dragan Nimac, viši znanstveni suradnik, Institut za istraživanje migracija
Suradnici:
dr. sc. Maria Florencia Luchetti, viša znanstvena suradnica, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
prof. dr. sc. Jasna Ćurković Nimac, redovni profesor, Hrvatsko katoličko sveučilište
doc. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić, docent, Hrvatsko katoličko sveučilište
Danijela Deković, prof. povijesti, nastavnik, Osnovna škola Sveti Filip i Jakov
Matea Škomrlj, mag. soc., doktorand, Hrvatsko katoličko sveučilište
Trajanje: 2024. – 2027.
Financiranje: Sredstva Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. NextGenerationEU
Šifra projekta: 13-2024/2027
Etnografije otočnosti – otočne migracije, mobilnosti i identifikacije (ETNOTOK)
Projekt se bavi provedbom etnografskih istraživanja iskustva otočnosti stanovnika otoka s ciljem doprinosa otočnim i jadranskim studijama. Koncept otočnosti kao iskustvo življenja u kontekstu inzularnosti u istraživanjima obuhvaća geografska, društvena, povijesna, ekonomska i ekološka obilježja i specifičnosti otoka, ali i emocionalni aspekt povezan s osjećajem mjesta i identifikacijama. Hrvatski otoci su tradicionalno emigracijska područja koja dijele dugotrajne negativne demografske trendove. Interdisciplinarna istraživanja obuhvatit će suvremene otočne migracije i nove doseljenike na otoke, njihove migracijske motive, kvalitetu života, iskustvo otočnosti, identifikacije te integraciju u otočne zajednice. Zanimaju nas tri skupine novih otočana: 1) imigranti ili doseljenici koji su doselili s kopna ili s drugog otoka (bračni, radni doseljenici i doseljenici potomci otočana), 2) migranti životnih stilova rođeni u drugim dijelovima Hrvatske ili u drugim državama (radno aktivni i umirovljenici) i 3) iseljenici povratnici na otoke. Istraživački interesi osim migracijskih motiva za doseljenje na otok, bit će usmjereni i na identifikacije povezane s otočnim prostorom, vremenom (ritmom), kulturom, baštinom i tradicijom te integracija (ili reintegracija u slučaju umirovljenika i iseljenika povratnika) u otočne zajednice. Također nas zanimaju percepcije otočnih zajednica o doseljenicima na otok te njihova predodžba „poželjnog” novog otočana i susjeda. U projektu je predviđena četverogodišnja organizacija međunarodnog znanstveno-stručnog simpozija Anatomija otoka na otoku Hvaru te uz nju tematski povezane radionice, okrugli stolovi i izložbe. Projekt ETNOTOK suradnički je projekt sa srodnim projektom BAŠOTOK (Etnografije otočnosti – otočne baštine i okolišne budućnosti kao okosnice razvoja otočnih zajednica) Instituta za etnologiju i folkloristiku, pod vodstvom dr. sc. Marine Blagaić Bergman. Projektom će se povezati znanstvenici koji se bave otočnim istraživanjima kroz objedinjavanje dosadašnjih istraživačkih rezultata, zajedničku diseminaciju i buduće projektne prijave.
Voditeljica: dr. sc. Ana Perinić Lewis, znanstvena savjetnica, Institut za istraživanje migracija
Suradnici:
dr. sc. Sonja Podgorelec, znanstvena savjetnica u trajnom izboru, Institut za istraživanje migracija
dr. sc. Sanja Klempić Bogadi, znanstvena savjetnica, Institut za istraživanje migracija
dr. sc. Ana Malnar, viša znanstvena suradnica, Institut za istraživanje migracija
dr. sc. Krešimir, Dabo, znanstveni suradnik, Institut za istraživanje migracija
izv. prof. dr. sc. Tomislav Oroz, Odjel za etnologiju i antropologiju, Sveučilište u Zadru
dr. sc. Marina Blagaić Bergman, znanstvena suradnica, Institut za etnologiju i folkloristiku
dr. sc. Ivan Niemčić, viša znanstvena suradnica, Institut za etnologiju i folkloristiku
dr. sc. Joško Ćaleta, viši znanstveni suradnik, Institut za etnologiju i folkloristiku
Trajanje: 2024. – 2027.
Financiranje: Sredstva Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. NextGenerationEU
Šifra projekta: 10-2024/2027
Pogranični pojas Hrvatske i Bosne i Hercegovine-povijest, stanovništvo i migracije (POHIB)
Šifra projekta: 8-2024/2027
Mrežna poveznica: https://www.croris.hr/projekti/projekt/9550.
Hrvatska ima najdužu granicu s Bosnom i Hercegovinom. Upravo pogranično područje BIH i Hrvatske su zone dodira dviju kultura, a u povijesti i dviju civilizacija. Projekt bi se bavio istraživanjem povijesti migracija u navedenom prostoru od 19. stoljeća do današnjih dana, povezanošću (rodbinskom, vjerskom, kulturnom…) dvaju teritorija, kulturološkim osobitostima dviju zona, svakodnevnim životom ljudi u obje države te pozicijama manjina (vjerskih i nacionalnih) u pograničnim zonama obje države. Kroz istraživanja u arhivima, knjižnicama, muzejima te analizom dostupnog medijskog sadržaja o povijesti, kulturi i baštini toga kraja, projektni tim će doći do informacija o istraženosti teme koje će biti obrađene u 48 mjeseci. Istraživanja će se vršiti na terenu te će se posebno obrađivati svaki zasebni pogranični kanton ili općine i pogranične županije. Kroz suradnju s lokalnim razinama vlasti, kulturnim udrugama, vjerskim organizacijama, lokalnim medijima i manjinskim organizacijama istražit će se povijest, baština i kultura pograničnih zona, a dio istraživanja bit će orijentiran na kulturu sjećanja te na sadašnje stanje kulturne, jezične i vjerske raznolikosti pograničnog prostora. Projekt za cilj ima izvući iskustva pograničnog stanovništva iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske kako bi se pružili primjeri i preporuke za druge pogranične regije u jugoistočnoj Europi. Projekt također pruža smjernice za stvaranje mira, zaštitu prava nacionalnih manjina i ljudskih prava te poticanje za suradnju između pograničnih zajednica u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.
Projektni tim:
Dr. sc. Filip Škiljan, (IMIN), znanstveni savjetnik, voditelj projekta
Dr. sc. Matijas Baković, (IMIN), znanstveni suradnik, suradnik na projektu
Dr. sc. Marina Perić Kaselj, (IMIN), znanstvena savjetnica, suradnica na projektu
Dr. sc. Krešimir Dabo, (IMIN), suradnik na projektu
Dr. sc. Marinko Vuković, (IMIN), suradnik na projektu
Dr. sc. Lana Peternel, (IDIZ), vanjska suradnica na projektu
Dr. sc. Hrvoje Volner, (FFOS), vanjski suradnik na projektu
Armin Hodžić, zastupnik bošnjačke, albanske, slovenske, makedonske i crnogorske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, vanjski suradnik na projektu
IntegrirajME CitiVerse:
Korištenje tehnologija proširene stvarnosti (XR) za podršku najboljih praksi u integraciji hrvatskih povratnika, njihovih potomaka i drugih useljenika (InteME-XR).
Kad se ljudi sele po različitim zemljama, prolaze kroz mnoge izazove, čak i kao povratnici i hrvatski potomci. Njihove su potrebe često marginalizirane od strane onih s kojima komuniciraju. Moraju se snalaziti kroz bezbroj situacija kao što su komunikacija na lokalnom jeziku, pristup uslugama kao što su zdravstvo, komunalije, prijevoz, frizeri, pronalaženje potrebne robe, pristup stanovanju i razumijevanje ugovornih sporazuma, pregovaranje kroz kulturne barijere i podrška svojoj djeci u obrazovnim programima. Sa sobom također donose znanje, raznolikost i vještine koje mogu doprinijeti pozitivnom razvoju nove zemlje prebivališta. Tehnologija proširene stvarnosti (virtualna stvarnost, proširena stvarnost i mješovita stvarnost) može se koristiti za omogućavanje interaktivnih i sveobuhvatnih iskustava koja olakšavaju izgradnju znanja o lokalnom okruženju, učenje jezika, kulturno razumijevanje i pristup osnovnim uslugama. Projekt IntegrateME CitiVerse koristi tehnologije proširene stvarnosti i razvija skup alata za pomoć u pružanju relevantnih usluga za olakšavanje integracije pojedinca u više domena kao i pomoć lokalnom stanovništvu u razvoju razumijevanja njihovih iskustava što rezultira inkluzivnijom zajednicom, a istovremeno je ekološki prihvatljiva i u skladu sa zelenom ekonomijom. Koristi se pristup mješovite metode koji je utemeljen na principima participativnog istraživanja i principima sustavnog istraživanja.
Projektni tim
Dr. sc. Natasha Kathleen Ružić, IMIN, znanstvena suradnica, voditelj
Dr. sc. Kristina Posavec, IMIN, znanstvena suradnica, suradnik
Dr. sc. Maja Vizjak, IMIN, znanstvena suradnica, suradnik
Dr. sc. Krešimir Dabo, IMIN, znanstveni suradnik, suradnik
Dr. sc. Marija Zelić, Fakultet hrvatskih studija, znanstvena suradnica, suradnik
Dr. Petar Mišćević, Sveučilište Sjever, znanstveni suradnik, suradnik
Nacionalne manjine uhvaćene u konfliktima država: komparativna perspektiva
hrvatsko-srpskih i njemačko-danskih odnosa
Projekt “Nacionalne manjine uhvaćene u konfliktima država: komparativna perspektiva hrvatsko-srpskih i njemačko-danskih odnosa” istražuje izazove s kojima se suočavaju četiri nacionalne manjine – danska i njemačka manjina u njemačko-danskom graničnom području te hrvatska i srpska manjina u Hrvatskoj i Srbiji. Fokusira se na njihove identitetske, političke, kulturne i gospodarske izazove nastale tijekom i nakon međunarodnih sukoba. Projekt ima za cilj ponuditi znanstveno utemeljena rješenja za unapređenje položaja manjina, poticanje suradnje među njima, jačanje regionalne stabilnosti i poboljšanje imidža država u kojima žive. Kroz analizu osam ključnih parametara, projekt istražuje opseg sukoba, proces rekonstitucije manjina, njihov odnos s matičnim državama, političko predstavljanje, suočavanje sa prošlošću te procese regionalne stabilnosti i rekoncilijacije. Cilj je izvući pouke iz iskustava ovih manjina kako bi se pružili primjeri i preporuke za rješavanje sličnih problema u drugim regijama Europe i širom svijeta. Ovaj projekt odražava potrebu za razumijevanjem i suočavanjem s izazovima koje manjine susreću nakon međunarodnih sukoba te pruža vrijedne smjernice za izgradnju mira, zaštitu ljudskih prava i promicanje suradnje među zajednicama.
Projektni tim
Dr. sc. Darko Gavrilović, IMIN, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, voditelj
Prof.dr.sc. Vello Petai, Europski centar za manjinska pitanja, Flensburg, Njemačka
Prof.dr.sc. Martin Klatt, Europski centar za manjinska pitanja, Flensburg, Njemačka
Prof.dr.sc. Ljubica Đorđević Vidojković, Europski centar za manjinska pitanja, Flensburg, Njemačka
Prof.dr.sc. Peter Thaler, Južni Danski Univerzitet, Sodenborg, Danska
M.A. Erik Kuhl, Europski centar za manjinska pitanja, Flensburg, Njemačka
Dr.sc. Filip Škiljan, Institut za istraživanje migracija, Zagreb, Hrvatska
Dr.sc. Nikola Šimunić, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
M.A. Viktor Koska, Vlada Republike Hrvatske
Dr.sc. Miloš Petrović, Institut za međunarodnu politiku i ekonomiju, Beograd, Srbija
M.A. Dejana Đurđević Savić, Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje, Novi Sad
Hrvati u Bosni i Hercegovini: povijesne i suvremene perspektive (HRVABIH-POSUP)
Šifra projekta: 15-2024/2027
Mrežna poveznica: https://www.croris.hr/projekti/projekt/9420
Hrvati u Bosni i Hercegovini jedan su od triju konstitutivnih naroda koji na tom području obitava od doseljenja Hrvata na ove prostore. Tijekom povijesti većinu vremena proveli su u raznoraznim državnim tvorevinama i izvan ingerencije hrvatskih vladara, ali su unatoč tomu uspjeli zadržati svoju vjeru, identitet, kulturu i narodnost. S obzirom na dramatične povijesne okolnosti, ali i na današnje globalizacijske procese, Hrvati u BiH bili su oduvijek osuđeni na velika iseljavanja. Glavni je cilj projekta identificirati te poticaje na iseljavanje („push faktore“) tijekom povijesti, ali i u sadašnjem vremenu. Zatim je cilj pokušati dobiti odgovore na pitanja kako su Hrvati u BiH uspjeli kroz povijest te mogu li i danas održati i zadržati svoj identitet i kulturu. Nastojat će se istražiti utjecaj Katoličke crkve na očuvanje vjerskoga i nacionalnoga identiteta Hrvata u BiH. Istražit će se višestoljetni suživot s druga dva naroda i utjecaj toga suživota na oblikovanje hrvatskoga identiteta u BiH. Također će se, s obzirom na današnju političku situaciju i veliko iseljavanje, kroz istraživanje pokušati dobiti uvid kako Hrvati mogu zadržati konstitutivnost ne samo nominalno nego i stvarno na terenu te kakva je njihova budućnost u BiH s obzirom na pomicanje schengenske granice i daljnji neulazak BiH u Europsku uniju.
Projektni tim
dr. sc. Matijas Baković, znanstveni suradnik i naslovni docent, Institut za istraživanje migracija (IMIN), voditelj
dr. sc. Marina Perić Kaselj, znanstvena savjetnica i naslovni izvanredni profesor (IMIN), suradnik
prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, znanstvena savjetnica i redovita profesorica (IMIN), suradnik
dr. sc. Marinko Vuković, viši znanstveni suradnik i naslovni izvanredni profesor (IMIN), suradnik
prof. dr. sc. Katica Krešić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru), vanjski suradnik
dr. sc. Šimun Novaković, arhivski savjetnik i izvanredni profesor (Arhiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu), suradnik
dr. sc. Irina Budimir, izvanredna profesorica (Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru), vanjski suradnik
doc. dr. sc. fra Zvonko Benković (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu), vanjski suradnik
dr. sc. Petar Bilobrk, (Sveučilište u Zagrebu), vanjski suradnik
dr. sc. Anto Ivić (Društvo za digitalizaciju tradicijske kulturne baštine iz Širokoga Brijega), vanjski suradnik
dr. sc. o. Zvonko Martić (župnik župe sv. Mihovila Arkanđela, Kamen, Split), vanjski suradnik
mr. sc. Toni Marić (Društvo za digitalizaciju tradicijske kulturne baštine iz Širokoga Brijega), vanjski suradnik
Žana Ćorić, doktorandica na studiju Sociologija: vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, savjetnica s posebnim položajem za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini (Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske), vanjski suradnik
Maja Soldo, doktorandica na poslijediplomskom doktorskom studiju „Arheologija istočnoga Jadrana“ (smjer: srednji vijek) na Sveučilištu u Zadru, ravnateljica Zavoda za zaštitu kulturno-povijesne baštine pri Ministarstvu obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke, vanjski suradnik
Ivan Kraljević, doktorand na poslijediplomskom studiju „Jezici i kulture u kontaktu“ na Sveučilištu u Mostaru, viši asistent na studiju Politologije (Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru), vanjski suradnik
Kulturni i politički aspekti identiteta nacionalnih/etničkih manjina u Hrvatskoj
Nacionalne/etničke manjine čine oko deset posto ukupne hrvatske populacije, zajedno sa drugim ne-većinskim kategorijama (nacionalna neopredijeljenost, regionalno opredjeljenje i sl.). Pritom, ove zajednice se suočavaju sa kontinuiranom asimilacijom u većini slučajeva, smanjivanjem broja i udjela pripadnika u ukupnom stanovništvu Hrvatske kao i pitanjima prijenosa, očuvanja i socijalne konstrukcije nacionalnih/etničkih identiteta. Za sociološko istraživanje kao i teorijsku elaboraciju važna je u hrvatskom slučaju distinkcija na ‘stare’ i ‘nove’ nacionalne/etničke manjine. Razdjelnica ide linijom koja dijeli ove zajednice na one koje su manjinski status imale u dužem trajanju i one druge koje su to postigle u procesu raspada federativne države (SFRJ) i tranzicije iz socijalističkog poretka u višestranačku demokraciju. To su u Hrvatskoj, Srbi, Slovenci, Crnogorci, Makedonci i Muslimani/Bošnjaci. Nacionalni identiteti ‘starih’ nacionalnih manjina, kao i ukupna populacija tih zajednica uglavnom su integrirani u hrvatsko društvo, kako na normativnoj tako i na funkcionalnoj razini. Izuzetak su Romi, koji uslijed vlastite tradicije i subkulturnog načina življenja, imaju problema u procesu integracije u hrvatsko društvo/državu. ‘Nove’ nacionalne manjine, suočavaju se sa drugačijim problemima od ‘starih’ nacionalnih manjina. Njihov broj i udio je u procesima devedesetih godina dvadesetog stoljeća, prepolovljen, a u slučaju Srba smanjen je na jednu trećinu prijeratnog broja. Izraziti problem u socijalnoj interakciji je uključenje pripadnika srpske nacionalne manjine, posebno u Hrvatskom Podunavlju. Ovo istraživanje temelji se na teorijskoj elaboraciji nacionalnih/etničkih identiteta, kao i sociopolitičkih i sociopsiholoških obrazaca komunikacije i socijalne interakcije različitih nacionalnih/etničkih zajednica u hrvatskoj, posebno u odnosu na etnički većinsko hrvatsko stanovništvo. Cilj istraživanja je spoznaja o transformaciji nacionalnih/etničkih identiteta u poslijeratnom razdoblju, sa temeljnim pitanjem o afirmaciji i integraciji tih zajednica i usporavanju njihove asimilacije. U istraživanju će se posebno analizirati kulturni i politički aspekti identiteta nacionalnih/etničkih manjina u Hrvatskoj. Pritom će se koristiti metode intervjua i fokus grupe, koji će obuhvatiti pripadnike nacionalnih/etničkih manjina u Hrvatskoj.
Projektni tim
Dr. sc. Dragutin Babić (IMIN), znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, voditelj
Dr. sc. Darko Gavrilović (IMIN), znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, suradnik
Dr. sc. Filip Škiljan (IMIN), znanstveni savjetnik, suradnik
Vinko Tadić (OŠ Dobriša Cesarić, Požega), prof. povijesti, vanjski suradnik
Nova hrvatska dijaspora u Europi (NOHE)
Informacijska i komunikacijska tehnologija oblikovala je nove načine kako ljudi migriraju u suvremenom razdoblju i ima značajan utjecaj na migracijske procese. Društveni mediji i internetski forumi vrijedan su izvor informacija koje migrantima pomažu u donošenju utemeljenih odluka o svojim migracijskim planovima, a ako se odluče odseliti olakšavaju komunikaciju s obitelji i prijateljima kao i stvaranje novih internetskih zajednica i grupa na društvenim mrežama na različite načine utječe na dinamiku migracija i iskustva samih migranata. Uloga informacijskih i komunikacijskih tehnologija u migracijskim istraživanjima u Hrvatskoj, ali i svijetu, još uvijek je malobrojna i fragmentirana. S obzirom na veliki utjecaj informacijskih i komunikacijskih tehnologija na obrasce migriranja i kontinuirane trendove iseljavanja iz Hrvatske tema ovog projekta je značajna u znanstvenom i društvenom polju. Najviše je otišlo ljudi u dobi između 20 i 39 godina, obrazovane, mlade, potencijalno reproduktivne populacije što za posljedicu ima ograničavanje ukupnog, sadašnjeg i budućeg, razvoja i to migracijskim istraživanja daje strateški karakter. Svrha predloženog projekta Nova hrvatska dijaspora u Europi (NOHE) je interdisciplinarnim pristupom istražiti zakonitosti i obilježja različitih dimenzija i faza migracijskog procesa, na empirijskim podacima, uz alate informacijskih i komunikacijskih tehnologija, kvantitativnom i kvalitativnom metodologijom, holističkim pristupom. Dobiveni rezultati unaprijediti će teorijska znanja o potencijalnoj i stvarnoj migraciji te pridonijeti boljem razumijevanja dinamike migracija, procesa donošenja odluka migranata, migracijskih obrazaca i ishoda i utjecaja informacijskih i komunikacijskih tehnologija na migracije.
Projektni tim
Voditelj projekta: dr. sc. Ana Malnar, viša znanstvena suradnica, Institut za istraživanje migracija
Suradnici na projektu:
Marina Perić Kaselj, znanstvena savjetnica, Ravnateljica Instituta za istraživanje migracija
Dr.sc. Rebeka Mesarić Žabčić znanstveni je savjetnik
Dr. sc. Nikola Šimunić, znanstveni suradnik, Institut za istraživanje migracija
Dr. sc. Natasha Kathleen Ružić, znanstvena suradnica, Institut za istraživanje migracija
Izv. prof. dr. sc. Petar Mišević, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore, Prorektor je za suradnju s gospodarstvom, EU projekte i međuinstitucijsku suradnju na Sveučilište Sjever
Dr. sc. Kristina Posavec, znanstveni suradnik, Institut za migracije
Jana Kapeter, doktorandica, Talent Delivery Lead, Intellias Hrvatska d.o.o.
Mapiranje hrvatske nacionalne manjine u europskim državama – Hrvati u Mađarskoj i Crnoj Gori (MAHRNAM-MICG)
Sažetak
Hrvati u Republici Hrvatskoj vrlo malo znaju o Hrvatima koji žive izvan sadašnjih državnih granica, gdje su autohtoni, kao i o njihovoj povijesti, kulturi i identitetu. Planira se obaviti istraživanje hrvatske nacionalne manjine koja živi u Mađarskoj i Crnoj Gori. Obavit će se istraživanje njihove povijesti, književnosti, jezika, duhovnosti i tradicijske baštine. Globalni migracijski procesi i nova useljavanja stanovnika iz drugih neeuropskih kultura pojačavaju kulturni pritisak na domicilno stanovništvo europskih država. To potiče da se svi domicilni stanovnici europskih država što kompaktnije identitetski povezuju, pa se tako i autohtoni Hrvati u tim zemljama sve intenzivnije integriraju u kulturu svojih sadašnjih domicilnih zemalja. Sve to predstavlja izazov za očuvanje njihove hrvatske kulture i identiteta.
Ciljevi projekta su:
Istražiti i prezentirati kulturu, jezik i identitet hrvatskih zajednica u susjednim zemljama i pomoći očuvanju njihova kulturnoga i jezičnoga identiteta.
Objaviti znanstvene, stručne i znanstveno-popularne radove tijekom trajanja projekta.
Pomoći hrvatskim zajednicama u okolnim zemljama u očuvanju njihova jezika, identiteta i kulture.
Osvijestiti stanovnike Republike Hrvatske o vrijednosti i važnosti očuvanja hrvatskih manjina i njihove kulture.
Suradnici na projektu
prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, znanstvena savjetnica (IMIN), voditeljica projekta
dr. sc. Marinko Vuković, viši znanstveni suradnik (IMIN)
dr. sc. Petar Bilobrk, stručni suradnik (IMIN)
dr. sc. Domagoj Vidović, viši znanstveni suradnik u Institutu za hrvatski jezik
dr. sc. Matijas Baković, znanstveni suradnik (IMIN)
mr. sc. Boris Nikšić, stručni suradnik, (IMIN)
Vjekoslav Blazsetin, asistent (IMIN)
Hrvatski tragovi u Argentini. Identitetska obilježja Hrvata i njihovih potomaka na američkom jugu. Migracijski procesi između Hrvatske i Južne Amerike – Prva faza
Sažetak
Hrvatska je zemlja obilježena iseljavanjem. Tijekom povijesti milijuni Hrvata napustili su svoje rodno mjesto tražeći nove životne prilike širom svijeta. Važno odredište migracijskih procesa koji su se odvijali s teritorija današnje Hrvatske je Južna Amerika. Međutim, značajnost ove regije nije dovoljno popraćena istraživanjima o hrvatskom iseljeništvu. Posebno je područje Južne Amerike bilo znatno zapostavljeno u dosadašnjim sociološkim i antropološkim istraživanjima. Iako je posljednjih godina postignut napredak, još uvijek nema interdisciplinarnih, sustavnih i specifičnih istraživanja koja doprinose rigoroznoj znanstvenoj spoznaji o različitim dimenzijama tih procesa. U tom smislu, svrha projekta je razviti inovativne, interdisciplinarne, transdisciplinarne i transnacionalne pravce istraživanja te stvoriti institucionalni prostor za međunarodnu komunikaciju i razmjenu iskustava među istraživačima što će rezultirati povećanjem radne sposobnosti istraživača, kvalitete znanstvene produkcije i akademske izvrsnosti uključenih ustanova. Glavni je cilj razumjeti način na koji su migracijski procesi doprinijeli oblikovanju društvenih, zajedničkih, političkih, kulturnih i gospodarskih okvira lokaliteta u kojima su se migranti doselili te način na koji je to sudjelovanje, zauzvrat, utjecalo na identitetske transformacije hrvatskog iseljeništva i njihovo potomstvo. Isto tako, posebna je namjena prikupljanje materijala i stvaranje uvjeta za buduće formiranje digitalnog arhiva (repozitorija) o hrvatskoj kulturnoj baštini na američkom jugu. Kao prva faza u proučavanju navedenih migracijskih procesa, fokus će biti na hrvatskom iseljeništvu u Argentini. Predlaže se model koji se u budućim fazama može primijeniti na druge lokalitete, gradove, zemlje i regije.
Voditeljica: dr. sc. María Florencia Luchetti, viša znanstvena suradnica
Suradnici
red. prof. dr. sc. Juan Carlos Radovich (UBA/CONICET).
red. prof. dr. sc. Fortunato Mallimaci (UBA/CONICET).
izv. prof. dr. sc. Brígida Norma Baeza (UNPSJB/CONICET).
izv. prof. dr. sc. Gabriel Alejandro Carrizo (UNPSJB/UNPA/CONICET).
izv. prof. dr. sc. Mario Hugo Ayala (ICSE-UNTDF/CONICET).
Istraživačka grupa Patagonija
red. prof. dr. sc. Patricia Sampaoli (ICIC-UNPA-UACO).
izv. prof. mg. sc. Marta Bianchi, (UNPA-UACO).
izv. prof. Adriana Velásquez, mg. sc.( UNPSJB/ISFD 807).
doc. Juan Ahlin, prof., (UNPSJB/Povijesni arhiv grada Comodoro Rivadavia)
Guillermo Williams, mag. hist., doktorand (UNPSJB/CONICET).
Guillermo Fernández, mag. hist., doktorand (UNPSJB/CONICET).
Carolina Insúa, mag. hist. (UNPSJB).
Istraživačka grupa Buenos Aires
doc. dr. sc. Nikolina Židek (IE University – Madrid/IDES).
izv. prof. Jimena Durán Prieto, mag. art. (UBA).
Paula Tresols, mag. psych.
Cristina Misic, mag. psych.
Gastón Olivera, mag. hist., doktorand (UNPSJB/UNSAM).
Oliver Zambrano Alemán, mr. sc. doktorand (UCV).
Istraživačka grupa Córdoba
dr. sc. Karen Bauk, poslijedoktorandica (UNC/CONICET).
Cristian Šprljan, mag, comm. (UNC).
Catalina Vegas Pejković, studentica sociologije (UNC).
Istraživačka grupa Santa Fe
Cristina Solián, prof., mag. anthrop. (UNR).
Oliver Zambrano Alemán, mr. sc. doktorand (UCV).
Istraživačka grupa Hrvatska
Boris Nikšić, mr. sc., stručni savjetnik (IMIN)
dr. sc. Sonia Grotz (PAC/UNIR/UMSA/TEC).
Paula Gadze, mag. anthrop., doktorandica (UBA).
Vania Yutroniv Iratchet, mag. psych.
Camila Hall, mag. psych.
Jan Pospihalj, student sociologije (UNIZG).
Kulturni identiteti i brendiranje turističkih destinacija Istre i Hrvatskog primorja
Nužnost brendiranja hrvatskih turističkih destinacija u vremenu snažne konkurentske i kompetitivne tržišne situacije u turizmu važnija je nego ikad. Ukoliko se uzme u obzir kako Hrvatska velik izvor prihoda temelji na turističkoj aktivnosti, od neophodne je važnosti odrediti jasnu komunikacijsku strategiju i strategiju brendiranja Hrvatske kao destinacije, ali i njezinih regija. Implementirajući kulturne identitete u strategiju brendiranja, može se gotovo u potpunosti transformirati imidž destinacije. Ako se kulturni identiteti razmatraju kao pojam koji izražava jedinstvenost i autentičnost neke kulture, te pripadnost pojedinca ili društvenoj skupine toj kulturi, odnosno određenje neke društvene zajednice putem njezinih vlastitih kulturnih osobitosti i vrijednosti, onda se oni mogu promatrati i u širem kontekstu. I to kao dinamički i dijalektički fenomen unutar nekoliko simultanih i ukrštajućih tendencija modernog svijeta na globalnoj razini – procesa globalizacije, moderne i postmoderne, u svim njihovim bitnim očitovanjima: duhovnim, vrijednosnim, ekonomskim, estetskim, tehnološkim i političkim (Labus, 2014:11). Stoga bi rezultat ovoga projekta bio višedimenzionalan i značajan. Osim što bi se adresirali specifični kulturni identiteti Istre i Hrvatskoj primorja s ciljem učinkovitog korištenja u strategiji brendiranja spomenutih destinacija, rezultati ovog istraživanja doprinijeli bi jasnijem razumijevanju adekvatne i održive upotrebe kulturnih resursa u predstavljanju i komuniciranju turističkih destinacija Istre i Hrvatskog primorja te doprinosu kulturnog nasljeđa u kreiranju i/ili promjeni imidža destinacije. Osim rezultata istraživačkog procesa koji će biti objavljeni u znanstvenim publikacijama, cilj projekta ima i tržišnu, odnosno praktičnu vrijednost s obzirom da je namjera iznjedriti priručnik za profesionalce u turizmu o primjerenoj i učinkovitoj uporabi kulturnih identiteta u brendiranju turističke destinacija i to upravo na primjeru Istre i Hrvatskog primorja.
Voditelj: Krešimir Dabo
Od stvarnih do virtualnih migracija – VrtualM
https://www.croris.hr/projekti/projekt/9418#
Dr. sc. Maja Vizjak, znanstvena suradnica, Institut za istraživanje migracija
Sažetak projekta
Umjesto pokretanja ljudi na posao, organizacije premještaju posao ljudima!
Globalni trend porasta mobilnosti radi prelaska međunarodnih granica s ciljem obavljanja posla ublažiti će digitalizacija radnih mjesta i razvoj virtualne organizacije. Globalno tržište rada mijenja svoje učinke i mogućnosti potencirano digitalizacijom, a cilj ovoga istraživanja je proučiti prilike na tržištu rada u Republici Hrvatskoj te koliko su ljudski resursi u Hrvatskoj kompatibilni s promjenama koje nosi digitalizacija radnih mjesta. Imati željeni standard (način poslovanja i prihode), a živjeti (ostati) u Hrvatskoj omogućila je digitalizacija radnih mjesta. Istraživanje se sastoji od tri dionice:
– Prva dionica ‘virtualne migracije’ istraživati će potencijal globale mobilnost digitalnih radnih mjesta s implikacijama poslovne prakse na tržištu rada u Republici Hrvatskoj.
– Druga dionica ‘medicinski vrtuljak’ istraživati će migracije medicinskog kadra.
– Treća dionica ‘cijeli svijet kao globalni ured’ istraživati će digitalne nomade kao migrante novoga doba koji koriste sve prednosti digitalizacije stoga nisu ograničeni na fiksno mjesto boravka kako bi poslovno egzistirali. Virtualni uredu su njihove poslovne jedinice, a globalno tržište poslova je resurs za potencijalni angažman.
Fokus će biti na analizi čimbenika radnih migracije danas u odnosu na suvremene trendove u poslovanju s ciljem prevencije i usmjeravanja budućih migracija. Potrebno je istražiti koji su to performanse podatne za digitalizaciju radnih mjesta, ponuda i potražnja digitalnih radnih mjesta, organizacijske promjene koje prate razvoj virtualne organizacije i vještine zaposlenika takvih organizacija. Globalne zaposlenike digitalnih radnih mjesta promatramo kao nosioce znanja i vještina, sve to u korelaciji poslovne prakse uvijeta i prilika u Hrvatskoj te na globalnom virtualnom tržištu rada.
Istraživački tim:
Dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju. Magister scientiae na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, “Komparativna politika” dr. sc. s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju. Recenzent i evaluator raznih stručnih i znanstvenih programa i projekata. Sudjeluje u raznim radijskim i televizijskim emisijama, člancima u stručnim publikacijama, časopisima i novinama u svrhu popularizacije znanosti o temi useljavanja.
Radovi: https://www.croris.hr/osobe/profil/3451
Prof. dr. sc. Mirjana Pejić Bach, redovita je profesorica na Katedri za informatiku, Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Jedna je od vodećih znanstvenika u Republici Hrvatskoj prema broju znanstvenih radova iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti. Nalazi se među 2% najcitiranijih znanstvenika na svijetu u 2020.-toj godini. Najveći broj citata ostvarila je iz područja Artificial Intelligence & Image Processing, u kojem se nalazi među 1,35% znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti. Doktorirala je iz područja modeliranja sistemskom dinamikom na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavala se na MIT Sloan School of Management iz područja sistemske dinamike i na OliviaGroup iz područja rudarenja podataka.
Voditeljica je i suradnica brojnih projekata u kojima surađuje s hrvatskim poduzećima i međunarodnim organizacijama, posebice kroz projekte Europske Unije i bilateralni istraživački okvir.
Radovi: https://www.croris.hr/osobe/profil/6051
Izv. prof. dr. sc. Morena Paulišić, pročelnica katedre za Menadžment na Fakultetu ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Doktorirala je organizaciju i menadžment. Njezin istraživački interes uključuje organizaciju i menadžment, posebice teme poput etike, odgovornog ponašanja u promjenjivom okruženju i poslovnih procesa koji utječu na organizacijsko ponašanje. Aktivna je u nekoliko profesionalnih organizacija u zajednici i ostvarila nekoliko aktivnih sudjelovanja u stručnim projektima uglavnom u poboljšanju poslovnih procesa i vođenju.
Radovi: https://www.croris.hr/osobe/profil/960
Prof. dr. sc. Ivan Miloloža, dekan Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo na Sveučilištu u Osijeku. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 2015. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Živio je i radio u inozemstvu od 1983. do 1986. (Argentina i Nizozemska). Obnašao je mnoge društvene funkcije u raznim državnim tijelima, udrugama i bankama, a bio je sudionik i gost predavač na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima.
Radovi: https://www.croris.hr/osobe/profil/31946
Izv. prof. dr. sc. Petar Mišević, Prorektor za suradnju s gospodarstvom, EU projekte i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta Sjever, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore i voditelj Odjela za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost.
Radovi: https://www.croris.hr/osobe/profil/33380
Projekt: Uloga migracijskih procesa u formiranju kolektivnog sjećanja, doživljaja i praksi nematerijalne kulturne baštine na sjevernodalmatinskim otocima i priobalju
Akronim: MiSjeK
Sažetak: Kroz model interdisciplinarnog znanstvenog pristupa, a u svrhu podizanja znanstvene izvrsnosti, projekt ima za cilj, uz jačanje ljudskih potencijala za znanstveni rad, istražiti i analizirati u kojoj su mjeri demografske promjene i migracijski tijekovi stanovništva na sjevernodalmatinskim otocima i priobalju od sredine XX. stoljeća do danas oblikovani i oblikuju sjećanje i doživljaj, kao i na transformaciju nematerijalne kulturne baštine, a time i na identitetski kontinuitet i društvenu koheziju stanovništva u domicilnim sredinama te kod migrantske populacije iz tih područja. Polazeći od činjenice da je nematerijalna kulturna baština usko vezana uz usmenu predaju, a samim time i uz pamćenje, te imajući u vidu promijenjeni društveni i kulturni kontekst, posebice uslijed globalizacijskih promjena, projekt će se kroz kulturno-antropološku paradigmu posebno fokusirati na kritičke točke u strukturi individualnog i grupnog identiteta i kolektivnog sjećanja, kao i na rizike koji su utjecali i utječu na identitetski kontinuitet i koheziju grupe u kontekstu posvemašnje transformacije, nestanka, očuvanja ili premještanja nematerijalne baštine iz matičnih prostora. U metodološkom smislu, projekt će koristiti kvalitativnu metodu istraživanja, metodu elicitacije i etnografske intervjue s nositeljima nematerijalne baštine. Rezultati istraživanja će se prikazati na znanstvenim i stručnim skupovima, u znanstvenim i stručnim publikacijama, te putem radionica u obrazovnim ustanovama ali i okviru turističkih paketa, kao modela javnog predstavljanja koji su nezaobilazni faktori u procesu očuvanja, revitalizacije i popularizacije nematerijalne kulturne baštine.
Voditelj: dr. sc. Dragan Nimac, viši znanstveni suradnik, Institut za istraživanje migracija
Suradnici:
– dr. sc. Maria Florencia Luchetti, viša znanstvena suradnica, Institut za istraživanje migracija,
– prof. dr. sc. Jasna Ćurković Nimac, redovni profesor, Hrvatsko katoličko sveučilište,
– doc. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić, docent, Hrvatsko katoličko sveučilište,
– Danijela Deković, prof. povijesti, nastavnik, Osnovna škola Sveti Filip i Jakov,
– Matea Škomrlj, mag. soc., doktorand, Hrvatsko katoličko sveučilište.