Otočni logaritam: aktualno stanje i suvremeni demografski procesi na Jadranskim otocima
Opis
Ova knjiga pomalo neuobičajena naziva nastoji uputiti čitatelje o bitnim uzrocima odstupanja između službenih statističkih podataka dobivenih popisima stanovništva i objektivnog demografskog stanja na našim otocima. Koncipirana je kao kratki vremenski retrospekt demografskog otočnog razvitka od 1981. do 2001. godine, uz pomnu raščlambu demografskih indikatora temeljenih na najnovijem popisu stanovništva 2001. Te su spoznaje temelj scenariju otočne demografske budućnosti do 2021. Valja naglasiti da su jedinice istraživanja bili otočna naselja, otoci i otočne skupine.
U otežanim metodološkim okolnostima (neusporedivost rezultata Popisa stanovništva 2001. godine s prethodnim popisima stanovništva), autori su brojnim prilagodbama nastojali približiti različitu statističku građu, kako bi se i najmanja otočna naselja i važni demografski procesi našli u istraživačkom obuhvatu. U knjizi su predstavljeni svi podaci prirodnog kretanja naselja, otoka i otočnih skupina posljednjih dvadeset godina. Za iste predmete istraživanja konstruirana su i selidbena salda. Prikazana je najaktualnija svekolika struktura otočnog stanovništva a, naposljetku, za iste jedinice i viševarijantna demografska projekcija u kojoj su, također, predviđene bitne sastavnice demografskog razvitka (natalitet, mortalitet i selidbeni saldo), te strukturalni elementi populacije (spol, dob). Izborom vjerojatnih pretpostavki stvoreni su složeni pristupi projekciji budućega demografskog razvitka, te su autori, između ponuđenih varijanti, sugerirali najvjerojatniji scenarij budućeg otočnog demografskog razvitka.
I nakon analize statističke građe ostaje osnovna dilema jesu li naši otoci i njihovo stanovništvo depopulacijski prostori, prostori demografske stagnacije ili revitalizacije.
Konstruirajući viševarijantni model budućega demografskog razvitka pojedinih otočnih skupina, autori su razmotrili brojne hipoteze i opredijelili se za one, po njima, najvjerojatnije. Nažalost, i one najoptimističnije neminovno upućuju na regresivne procese i daljnje smanjenje ukupnog broja stanovnika našeg otočja. Kako bi se taj trend zaustavio, ali i preokrenuo, ostaje nada da će i ova knjiga pridonijeti rješavanju “otočnog logaritma”, toga važnog zadatka stavljenog pred hrvatsko društvo u cjelini, drugim riječima, da će pomoći pronaći pravu formulu kojom bi se potencirala otočna “baza stanovništva” do željene, optimalne, demografske slike.