Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora

Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada

FINANCIRANJE: Europski socijalni fond ESF

Nositelj projekta: Svjetski savez mladih Hrvatska kroz projektnu partnersku suradnju 11 partnera

1. Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

2. Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

3. Udruga mladih i diplomiranih studenata Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

4. Centar za karijere mladih Dubrovnik

5. Klub studenata geografije Zagreb

6. Udruga mladih i studenata Split Misli

7. Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja

8. Udruga iseljenika, povratnika i useljenika

9. Mladi Sikirevaca i Jaruga

10. Općina Antunovac

11. Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske

Trajanje projekta:  studeni 2020. – listopad 2023.

Opis projekta:

Prema prognozama Ujedinjenih naroda o kretanju stanovništva u svijetu za 2017. godinu pad broja stanovnika do 2050. godine prijetnja je za 51 zemlju svijeta, no samo njih 10 suočava se s projekcijom pada broja stanovnika za više od 15 posto. U tu skupinu spada i Hrvatska (uz još osam europskih zemalja od kojih su pet članice Europske unije). Hrvatsku danas obilježava izumiranje, prirodni pad i depopulacija ukupnog stanovništva, intenzivno se iseljava mlado i obrazovano stanovništvo, a već dugi niz desetljeća ukupno stanovništvo prati proces starenja. Svjetski savez mladih Hrvatske (dalje u tekstu SSMH) u svojem je dosadašnjem radu, a kroz javnu raspravu i dijalog s donositeljima odluka sustavno djelovao na području demografije i ostanka mladih u Hrvatskoj. Prepoznao je potrebu zajedničkog nastupa s drugim organizacijama civilnog društva (dalje u tekstu OCD) te nužnost suradnje s ostalim dionicima u zajednici kako bi se ozbiljno i obuhvatno pristupilo toj temi.

Projektom Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora oformiti će se tematska mreža temeljena na međusektorskoj suradnji koja je do sada, u području problematike koju za društveni i ekonomski razvoj nameću negativna demografska kretanja, izostala u Hrvatskoj. Mreža 2050 okupiti će partnere iz civilnog sektora, znanstvene zajednice, predstavnike lokalne samouprave i socijalnih partnera, koji će aktivnostima su-upravljati na participativan, odgovoran i demokratski način.

Smjernice za razvoj javnih politika bit će temeljene na stvarnim potrebama u društvu, argumentima i dokazima. Ispitivanja potreba društva i znanstveno istraživački rad bit će usmjereni u područjima koja: recentno obilježavaju Hrvatsku, nameću nove izazove pred Europu, predstavljaju specifikum Hrvatske države koji je neizbježno uvažiti u kreiranju demografskih mjera. Naime, u posljednje tri godine, procjena je da je Hrvatsku napustilo 80.000 građana, od čega je 60 posto u dobi od 19–39 godina. Tijekom 2014. i 2015. godine u Europu se uselilo 2,5 milijuna ljudi. Projekcije UN-a o kretanju stanovništva prognoziraju pad stanovništva u Europi za 100 milijuna a porast u Africi i Aziji za 3 milijarde do konca stoljeća. Procjenjuje se da u svijetu živi još 3,3 milijuna Hrvata, 400.000 u Bosni i Hercegovini i još 200.000 kao manjinsko stanovništvo u susjednim zemljama. Prvo područje ispitivanja javnog mijenja te znanstveno istraživačkog rada obuhvatit će iseljavanje mladih iz Hrvatske, s planom ispitivanja namjera odlaska ili ostanka mladih a s ciljem upravljanja migracijama na znanstveno utemeljenim podatcima. Drugo područje ispitat će izazove koje suvremene migracije stavljaju pred sustav nacionalne sigurnosti s ciljem definiranja zakonitosti, uzročno – posljedične

uvjetovanosti te projiciranja i modeliranja budućih zbivanja u društvu i prostoru vezano za preseljavanje stanovništva. Treće područje fokusira demografski potencijal hrvatskog iseljeništva koji je u uvjetima siline recentnog iseljavanja iz Hrvatske neizostavan u kreiranju demografskih revitalizacijskih mjera. Istraživanje će dati pregled demografskih obilježja suvremenih migracijskih kretanja hrvatskog stanovništva, te ispitati razloge i motive njihovog odlaska, kao i mogućnosti i uvjete njihovog povratka. Kroz suradnju i zajednički rad s znanstvenim organizacijama i predstavnicima lokalne samouprave i socijalnih partnera od ispitivanja potreba društva, preko znanstveno istraživačkoga rada, kreiranja smjernica i analize njihova utjecaja te strukturirani dijalog sa nositeljima javnih politika organizacije civilnog društva osnažit će svoje vještine i kapacitete za suradnju i umrežavanje s drugim dionicima. Istom će doprinijeti i edukacije usmjerene na umrežavanje i komuniciranje s ciljanom javnošću te zagovaranje i korištenje podataka javnog sektora. Rezultat razmatranja, ispitivanja, istraživanja i projiciranja biti će smjernice kojima bi se na temelju dokaza mogle odrediti javne politike, javna scena, kao i odluke, mišljenja i izvršna postupanja. Navedeno doprinosi specifičnom cilju 1, investicijskog prioriteta 11ii OP ULJP u području rezultata koji podržavaju izgradnju partnerstava OCD-a te priznavanja OCD-a i drugih dionika kao vrijednih partnera u oblikovanju i provedbi politike na svim razinama, kao i mjeru Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012-2016. Projektne aktivnosti i rezultati doprinose i strateškom cilju „Demografska obnova i revitalizacija hrvatskoga društva“ Strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Projekt podržava i Nacionalnu populacijsku politiku u području senzibilizacija i informiranje u ciljevima: stvaranje pretpostavke za bolju i sveobuhvatnu spoznaju o demografskom razvoju hrvatskog stanovništva i poticanje znanstveno-istraživačkog rada na području demografije.

Ciljana skupina projekta su: 12 organizacija civilnog društva, 2 znanstvene organizacije, 3 jedinice lokalne samouprave i 3 predstavnika sindikata i poslodavaca.

Znanstveno istraživanje

dionica I i II – IMIN

IMIN provodi  I dionicu istraživanja –„ Iseljavanje mladih iz Hrvatske“, s planom ispitivanja namjera odlaska ili ostanka mladih a s ciljem upravljanja migracijama na znanstveno utemeljenim podatcima.

Voditeljica dionice: dr. sc. Marina Perić Kaselj

Istraživači: dr. sc. Aleksandar Vukić, dr. sc. Filip Škiljan

IMIN provodi II dionicu istraživanja -„Demografski potencijal hrvatskog iseljeništva“.

Voditeljica dionice: dr. sc. Katica Jurčević

Istraživači: dr. sc. Natasha Kathleen Ružić, dr. sc. Maria Florencia Luchetti, dr. sc. Ozana Ramljak (vanjska suradnica)

Dionicu III provodi Fakultet hrvatskih studija „Migracije i nacionalna sigurnost“

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on email
Email
Share on print
Print

Izdanja IMIN-a

Pregledajte našu knjižnicu

Skip to content