Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država (zbornik radova)

Opis

RIJEČ UREDNICE

Cilj je konferencije „Migracija i identitet: kultura, ekonomija, država“ u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti (IMIN), koja se održavala od 6. do 8. prosinca 2018. godine, bilo promišljati o hrvatskom identitetu 27 godina nakon osnutka hrvatske države, progovoriti o temeljnim društvenim pitanjima hrvatskog društva u današnjem vremenu komparirajući slične probleme država u okruženju, pitanja odnosa države, identiteta i hrvatske dijaspore, kao i Hrvata kao nacionalnih manjina, konstitutivnog naroda ili autohtone zajednice. Znanstveno-stručnim pristupom, u komparativnoj perspektivi znanstvenika i stručnjaka u regiji, željeli smo potaknuti raspravu o odnosu nacionalnog, globalnog, europskog kroz prošlu, sadašnju i buduću perspektivu.

Konferencija je bila svojevrsni nastavak međunarodnog stručno-znanstvenog skupa u organizaciji IMIN-a održanog krajem 2016. godine pod nazivom „Dijasporski i nacionalno manjinski identiteti: migracije, kultura, granice, države”. Potreba za organizacijom ovakvog skupa javila se kao nužnost da se nakon 40 godina (prvi simpozij održan je 1976. godine) ispita što se to dogodilo s nekadašnjom „jugoslavenskom dijasporom” i koliko su iseljenici doista bili uklopljeni u unificiranu nacionalnu definiciju Jugoslaveni ili su ipak nacionalni identiteti tražili put svog opstanka i egzistencije. Raspadom Jugoslavije pojavile su se i „nove nacionalne manjine”, dotadašnji konstitutivni narodi. Upravo komparativno promišljanje znanstvenika i stručnjaka u regiji o ovoj vrlo važnoj temi donosi višestruke koristi i znanja o nekadašnjoj zajedničkoj dijaspori, rađanju novih nacionalnih identiteta, položaju i statusu novih i „starih” te autohtonih nacionalnih manjina.

Stoga smo konferencijom „Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država” nastojali proširiti istraživačka pitanja stavljajući u fokus identitet i demografski potencijal/perspektivu, migracije i ekonomiju, nacionalni identitet u globalizirajućem okruženju, identitet u odnosu na migracijsku i izbjegličku krizu, nacionalni identitet u odnosu na europski identitet i dr.

Inicijativu za ovakvu vrstu konferencije, koja je privukla velik broj domaćih i međunarodnih suorganizatora, potaknuo je upravo IMIN kao javna znanstvena ustanova specijalizirana za multidisciplinarno istraživanje migracija: unutrašnjih, vanjskih, nacionalnih manjina, hrvatskog iseljeništva i ilegalnih migracija. Zadaća je Instituta poticati komparativno proučavanje migracija, manjina, hrvatskog iseljeništva te unaprijediti javno razumijevanje njihove složenosti i stvarnosti, ali također istraživanjem i raspravom poticati uvođenje novih politika i djelatnosti koje mogu utjecati na rješavanje problema vezanih uz ta područja.

Konferencija organizirana inicijativom IMIN-a također je i zajednički rad organizacijskog i znanstvenog međunarodnog odbora i brojnih suorganizatora.

ORGANIZACIJSKI ODBOR:

doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj, Institut za migracije i narodnosti, ravnateljica; dr. sc. Mato Arlović, znanstveni suradnik, Ustavni sud Republike Hrvatske; prof. dr. sc. Zoran Kurelić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, dekan; Mijo Marić, prof., Hrvatska matica iseljenika, ravnatelj; Davorko Vidović, prof., Hrvatska gospodarska komora; dr. sc. Katica Jurčević, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, predstojnica Znanstvenog zavoda; dr. sc. Ozana Ramljak, voditeljica preddiplomskog studija Filmskog, televizijskog i multimedijskog oblikovanja, Veleučilište Vern, Zagreb; doc. dr. sc. Ante Samodol, Međunarodno sveučilište Libertas, prorektor za studente, organizaciju i poslovanje; doc. dr. sc. Marin Strmota, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za demografiju; Vitomir Tafra, mag. oec., predsjednik Uprave Europske poslovne škole Zagreb, Zagreb; dr. sc. Ivica Katavić, Europska poslovna škola Zagreb, dekan; mr. sc. Branko Pavlović, Europska poslovna škola Zagreb; izv. prof. dr. sc. Vladimir Lončarević; Vesna Matić, dr. med.; ing. Ivica Filipović; prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Stipe Kutleša, Institut za filozofiju, Zagreb; prof. dr. sc. Stipe Tadić, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu; Marijan Lipovac, prof.; Srećko Sertić, Suvremena trgovina, direktor i glavni urednik.

ZNANSTVENI MEĐUNARODNI ODBOR:

doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj, viša znanstvena suradnica, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb; prof. dr. sc. Anđelko Akrap, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; doc. dr. sc. Stjepan Šterc, viši znanstveni suradnik, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Katica Jurčević, viša znanstvena suradnica, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Natasha Kathleen Levak, viša stručna savjetnica, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Maria Florencia Luchetti, viša stručna savjetnica, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu; doc. dr. sc. Filip Škiljan, viši znanstveni suradnik, Institut za migracije i narodnosti; dr. sc. Dragutin Babić, znanstveni savjetnik, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb; doc. dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić, znanstvena savjetnica, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb; dr. sc. Ana Malnar, znanstvena suradnica, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb; prof. dr. sc. Anđelko Milardović, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb; prof. dr. sc. Stipe Kutleša, Institut za filozofiju, Zagreb; prof. dr. sc. Stipe Tadić, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu; izv. prof. Nenad Pokos, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb; dr. sc. Kristian Lewis, viši znanstveni suradnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb; izv. prof. Jelena Šesnić, odsjek za anglistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; doc. Tado Jurić, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb; prof. dr. sc. Zoran Kurelić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Mato Arlović, znanstveni suradnik, Ustavni sud Republike Hrvatske; prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, Veleučilište Vern, Zagreb; prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Franz Schausberger, Institut der Regionen Europas, Salzburg; prof. dr. sc. Jugoslav Jovičić, Univerzitet u Travniku; prof. dr. sc. Ilija Džombić, Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment u Banja Luci; doc. dr. sc. Željana Jovičić, Ekonomski fakultet Univerzitet u Banja Luci

prof. dr. sc. Dragana Zaharijevski, Filozofski fakultet, Niš; prof. dr. sc. Danijela Gavrilović, Filozofski fakultet, Niš

izv. prof. dr. sc. Suzana Marković Krstić, Filozofski fakultet, Niš; izv. prof. dr. sc. Dragan Todorović, Filozofski fakultet, Niš; doc. dr. sc. Miloš Jovanović, Filozofski fakultet, Niš; doc. dr. sc. Jelena Petković, Filozofski fakultet, Niš; prof. dr. sc. Darko Gavrilović, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu; prof. dr. sc. Jovan Filipović, Fakultet za organizacione studije Univerziteta u Beogradu; dr. sc. Nada Raduški, znanstvena savjetnica, Institut za političke studije, Beograd; izv. prof. dr. sc. Marina Lukšič Hacin, znanstvena savjetnica, Inštitut za slovensko izseljenstvo in migracije ZRC SAZU, Ljubljana; prof. dr. sc. Sonja Novak, znanstvena savjetnica, Inštitut za narodnostna vprašanja, Ljubljana; dr. sc. Damir Josipovič, viši znanstveni suradnik, Inštitut za narodnostna vprašanja, Ljubljana; prof. dr. sc. Juan Carlos Radovich, Facultad de Filosofía y Letras de la Universidad de Buenos Aires.

Pokrovitelji konferencije bili su Ured predsjednika Hrvatskog sabora i Grad Zagreb. Suorganizatori konferencije iz Hrvatske bili su: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska matica iseljenika, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska gospodarska komora, Veleučilište Vern, Međunarodno sveučilište Libertas, Europska poslovna škola Zagreb.

Međunarodni suorganizatori konferencije bili su: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u BiH, Sveučilište u Mostaru, Institut za društveno politička istraživanja, Mostar – BiH, Ekonomski fakultet Univerziteta u Travniku – BiH, Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment Banja Luka – BiH, Ekonomski fakultet Banja Luka – BiH, Departman za sociologiju Univerziteta u Nišu – Srbija, Inštitut za narodnotsna vprašanja, Ljubljana – Slovenija, Inštitut za slovensko izseljenstvo in migracije ZRC SAZU, Ljubljana – Slovenija, Prirodno-matematički fakultet, departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo Univerziteta u Novom Sadu te Institut der regionen Europas, Salzburg – Austrija.

Na konferenciji je izlagalo 12 plenarnih izlagača iz Hrvatske i inozemstva, te su održana 23 panela s 23O prijavljenih izlagača iz preko 90 različitih znanstveno-stručnih institucija i preko deset zemalja, te s ukupno 150 izlaganja. Na konferenciji je omogućeno i održavanje dvaju studentskih panela kao i dva panela na španjolskom jeziku za hrvatske potomke koji rade na znanstvenim i stručnim institucijama u različitim zemljama Južne Amerike.

Nakon konferencije, 2019. godine izdana je brošura radova sa zaključcima plenarnih izlaganja i zaključcima 23 panela.

Zbornik radova istoimenog naziva „Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država“ sadrži 93 članka – 81 znanstveni i 12 stručnih radova i osvrta ‒ koji su podijeljeni u četiri tematske cjeline: migracije i identitet; migracijski procesi; nacionalne manjine i iseljeništvo. Unutar njih obrađena je problematika azilanata i izbjeglica, demografski i ekonomski aspekti migracija, položaj i perspektiva nacionalnih manjina u Hrvatskoj i regiji te Hrvata kao nacionalnih manjina, kao i iseljenička pitanja koja su se analizirala kroz povijesnu i suvremenu perspektivu. Unutar iseljeničke problematike jedan dio je posvećen i migracijskim procesima u Južnoj Americi. Tekstovi su pisani na hrvatskom, srpskom i engleskom jeziku. Radovi na španjolskom jeziku za potrebe Zbornika prevedeni su na hrvatski, ali će biti objavljeni i dvojezično kao posebno izdanje Zbornika.

Kao posebno izdanje Zbornika izdana je znanstvena knjiga dr. sc. Mate Arlovića „Nove nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i Hrvati kao nacionalna manjina u novonastalim državama raspadom SFRJ“.

Konferencija kao i zbornik rezultat su zajedničkog rada znanstvenika, stručnjaka iz različitih akademskih i stručnih institucija kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Vjerujem stoga da predstavlja veliki doprinos u istraživanju problematike migracija u interdisciplinarnoj i komparativnoj perspektivi. Zbornik je namijenjen ne samo znanstvenoj zajednici već i stručnoj te široj čitateljskoj populaciji koji ovdje mogu pronaći odgovore na različita pitanja kroz različita promišljanja ‒ od pristupa i metoda istraživanja do rasprave migracijskih procesa unutar povijesnog ili suvremenog konteksta.