FP7 je skraćenica za Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnologijski razvoj. Taj je program glavni instrument Europske unije za financiranje istraživanja u Europi. Program traje od 2007. do 2013. godine i glavni je nositelj Europskog istraživačkog područja (European Research Area).
Glavni ciljevi FP7 organizirani su u četiri kategorije: Suradnja, Ideje, Ljudi i Kapaciteti. Za svaki od tih ciljeva postoji specifičan program koji je u skladu s istraživačkom politikom EU. Svi specifični programi zajednički nastoje promicati i jačati stvaranje europskih mjesta (znanstvene) izvrsnosti.
Specifični programi čine pet glavnih nositelja FP7:
Suradnja
Jezgru FP7 programa predstavlja program Suradnja koji čini dvije trećine ukupnog proračuna. On pridonosi razvoj zajedničkih istraživanja u Europi i u drugim zemljama partnericama kroz projekte transnacionalnih konzorcija industrije i visokoznanstvenih institucija. Istraživanja će se provoditi na deset glavnih tematskih područja:
- Zdravlje
- Hrana, poljoprivreda i ribarstvo te biotehnologija
- Informacijske i komunikacijske tehnologije
- Nanoznanosti, nanotehnologije, materijali i nove proizvodne tehnologije
- Energija
- Zaštita okoliša (uključujući i klimatske promjene)
- Transport (uključujući i aeronautiku)
- Društveno-ekonomske i humanističke znanosti
- Svemir
- Sigurnost
Ideje
Program Ideje podupire temeljna istraživanja (frontier research) isključivo na temelju znanstvene izvrsnosti. Istraživanja se mogu provoditi na bilo kojem području znanosti ili tehnologije uključujući inženjerstvo, društveno-ekonomske i humanističke znanosti. Za razliku od programa Suradnja taj program ne predviđa obvezu prekograničnog partnerstva. Projekte provode „pojedinačni timovi“ (“individual teams”) na čijem se čelu nalazi „glavni istraživač“ (“principal investigator”). Program provodi Europsko istraživačko vijeće (European Research Council).
Ljudi
- Program Ljudi pruža potporu mobilnosti istraživača, kako europskih tako i drugih, te razvoju njihove karijere. Provodi se putem skupa aktivnosti Marie Curie koje uključuju individualne stipendije i druge mjere za pomoć istraživačima da razviju svoje vještine i kompetencije tijekom karijere:
- Početno obrazovanje mladih istraživača – mreže Marie Curie
- Suradnja i partnerstvo industrije i akademske zajednice
- Sufinanciranje regionalnih, nacionalnih i međunarodnih programa mobilnosti
- Stipendije unutar Europe
- Međunarodna dimenzija – izlazne i ulazne stipendije (outgoing and incoming fellowship)
- Nagrade Marie Curie
Kapaciteti
Program Kapaciteti jača istraživačke kapacitete potrebne Europi ako želi postati ekonomija koja se zasniva na znanju. Obuhvaća sljedeće aktivnosti:
- Istraživačke infrastrukture
- Istraživanja u korist malih i srednjih poduzeća
- Regije znanja
- Istraživački potencijal
- Znanost u društvu
- Međunarodna suradnja
Nuklearna istraživanja
Program za nuklearno istraživanje i obuku uključivat će istraživanje, tehnološki razvoj, međunarodnu suradnju, diseminaciju tehničkih informacija, eksploataciju i obuku.
Planirana su dva specifična programa:
Prvi program uključuje fusion energy research i nuclear fission and radiation protection (EUROATOM)
Drugi program uključuje aktivnosti Joint Research Centre (JRC) u području nuklearne energije.
Ukupan budžet iznosi 50,5 milijardi eura.
Za tematsko područje Društveno-ekonomske i humanističke znanosti u okviru specifičnog programa Suradnja predviđeno je više od 610 milijuna eura dok traje FP7.
Prijava projekata
Faze sudjelovanja u projektima
- Ideja!
- Formiranje konzorcija (organizacija koja vodi projekt i pregovara s Europskom komisijom) – traženje partnera
- Izrađuje se prijedlog projekta (proposal) prema točno određenim pravilima, ovisno o specifičnom programu, odnosno njegovom potprogramu unutar kojeg se aplicira.
- Projekt se prijavljuje na odgovarajući otvoreni natječaj (call for proposals) koji raspisuje Europska komisija i to isključivo elektroničkim putem (preko EPSS sustava)
- Partner iz RH izvještava MZOŠ da je Europskoj komisiji podnesen prijedlog projekta
- Kad se natječaj zatvori projekt prolazi kroz evaluaciju.
- Sklapanje konzorcijskog ugovora (ugovor sklapaju svi partneri u projektu)
- Pregovaranje o ugovoru s Europskom komisijom
- Sklapanje ugovora s Europskom komisijom (ugovor sklapa koordinator projekta)
- Provođenje projekta
- Podnošenje izvještaja svih partnera koordinatoru koji onda šalje izvješće Europskoj komisiji
Opći savjeti
Pažljiva i na vrijeme planirana priprema ne mora jamčiti uspjeh vašeg prijedloga, ali može uštedjeti vrijeme i energiju potrebnu za „hvatanje“ rokova.
Pripremu možete raditi u 3 koraka:
- proučite referentne informacije http://cordis.europa.eu/fp7/participate_en.html kako biste razumjeli ciljeve Okvirnog programa i mogli procijeniti možete li pridonijeti ostvarenju tih ciljeva;
- proučite odgovarajući Radni program (Work Programme) (i Call for proposals ako je objavljen) kako biste mogli ocijeniti je li vaše područje rada/interesa prihvatljivo unutar Okvirnog programa, upoznati tematska područja i evaluacijske kriterije koji će biti korišteni te temeljem tih informacija odabrati vrstu projekta koji ćete predlagati;
- formirajte partnerski odnos s komplementarnim institucijama, skicirajte nacrt svog projektnog prijedloga uključujući osnovna načela ugovornih odnosa, upravljanja projektom i pitanja intelektualnog vlasništva.
Sve te aktivnosti možete u velikoj mjeri odraditi i prije nego poziv za prijavu projekta bude službeno objavljen. U tom slučaju poziv za prijavu i rok za predaju prijedloga biti će samo „okidač“ za finalizaciju detalja i slanje prijedloga.
Tko može sudjelovati?
- pravni subjekti – sudionici Okvirnog programa mogu biti pravni subjekti kao što su:
istraživački instituti i centri;- fakulteti i druge ustanove visokog obrazovanja;
- javna i privatna poduzeća;
- udruge i
- fizičke osobe (pojedinci) – za specifični program Ljudi (People).
Prihvatljive zemlje
Sudionici u Sedmom okvirnom programu mogu dolaziti iz bilo koje zemlje, međutim, postoje različite kategorije zemalja koje mogu imati različite uvjete za pristup određenim specifičnim programima unutar Sedmog okvirnog programa:
- zemlje članice Europske unije (27);
- pridružene članice – sa sporazumima o suradnji unutar znanosti i tehnologije koji uključuju financijski doprinos proračunu okvirnog programa – Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska, Izrael, Turska, Hrvatska, Srbija, Makedonija;
- international cooperation partner countries (ICPC) – neke afričke, azijske, južnoameričke zemlje, zemlje zapadnog Balkana;
- treće zemlje – sve ostale zemlje; sudjelovanje organizacija ili pojedinaca iz tih zemalja treba procjenjivati prema njihovom doprinosu ciljevima Sedmog okvirnog programa (npr. Japan, SAD…).
Sastavljanje konzorcija
Znanstvena istraživanja u Okvirnim programima odvijaju se unutar projekata strukturiranih na principu suradnje između više partnera koji međusobno dijele zadatke i odgovornosti – to znači da je pronalaženje pravih partnera i formiranje kolaboracije odnosno konzorcija jedno od ključnih zadataka u pripremnoj fazi. Konzorcij treba biti sastavljen od minimalno 3 neovisna partnera iz tri različite zemlje članice ili pridružene zemlje.
Partneri trebaju biti komplementarni jedni prema drugima, ali isto tako moraju imati zajednički interes u rješavanju problematike u okviru znanstvenog istraživanja. Nadalje, konzorcij mora uspostaviti menadžersku strukturu i procedure ovisno o složenosti projekta. To je jedan od važnijih kriterija u evaluaciji prijedloga. Prema pravilima Sedmog okvirnog programa svi članovi konzorcija sklapaju ugovor s Europskom komisijom. Prije potpisivanja tog ugovora svi članovi konzorcija sklapaju Konzorcijski ugovor.
Prijedlog projekta
- Radni programi (Work Programmes)
Konkretni planovi za implementaciju specifičnih programa (Suradnja, Ideje, Ljudi, Kapaciteti) najavljeni su od strane Europske komisije u godišnjim radnim programima (Work Programmes). U radnim programima specificirani su konkretni znanstveno-tehnički i društveno-ekonomski ciljevi svakog tematskog prioriteta. Pružaju široku pozadinu tematske aktivnosti i detaljan tehnički sadržaj iste. Osim miljokaza planiranih poziva za podnošenje projektnih prijedloga (Calls for Proposals), u programima su naznačene vrste projekata specifične za svaki pojedini poziv, zajedno sa kriterijima prema kojima će se prijedlozi evaluirati. Razumijevanje ciljeva radnih programa ključno je za pripremu dobrog prijedloga projekta.
Potrebno je točno se držati zadanih tematskih uvjeta kako bi se ostvarili zadani ciljevi (objectives) i postigli očekivani rezultati (expected impacts). Pronađite temu za koju mislite da odgovara vašem području rada tako da rezultatima svog istraživanja možete pridonijeti ostvarenju ciljeva koje Europska unija želi postići kroz odgovarajuću temu/projekt.
Radni programi između ostalog sadrže i raspored poziva za prijavu projekata koji će biti objavljivani tijekom godine. Budući da svaki poziv obično pokriva određeno područje istraživanja, može se dogoditi da morate pričekati dok se ne objavi poziv koji pokriva vaše područje interesa.
- Pozivi za prijavu projekata (Calls for Proposals)
“Calls for Proposals” službeni su pozivi istraživačima za podnošenje prijedloga projekata za posebna područja (tematske prioritete) Okvirnog programa, do određenog datuma – najčešće tri mjeseca od datuma objave poziva. Pozivi vrlo detaljno opisuju što se od prijedloga očekuje, a oni prijedlozi koji ne odgovore zahtjevima poziva bit će odbijeni.
Pozivi se objavljuju u Službenom listu EU (EU Official Journal) i odmah potom poziv i sva popratna (natječajna) dokumentacija može se naći na CORDIS-u.
Uz opis tematskih područja, tema i ciljeva istraživanja pozivi sadrže i sljedeće važne informacije:
- rok za predaju prijedloga,
- planirani proračun i raspodjelu prema području,
- minimalni broj partnera,
- jednostupanjska ili dvostupanjska prijava prijedloga i evaluacijska procedura,
- nestandardni kriteriji evaluacije,
- okvirno vrijeme eventualnog kašnjenja evaluacije i selekcije prijedloga projekata.
U pozivu možete pronaći područje istraživanja za koje ste zainteresirani i poslati prijedlog. Za dobivanje iscrpnijih informacija o znanstvenim ciljevima programa i očekivanim rezultatima obavezno je pročitati pripadajući radni program. Predlažemo da se prouči kompletna dokumentacija da biste dobili pregled cjelokupne strategije određenog tematskog prioriteta.
- Objava poziva za prijavu projekata
Svi pozivi su najavljeni u Službenom listu EU – EU Official Journal (službeni izvor EU dokumenata). Godišnji radni programi i kompletni tekstovi poziva objavljuju se na http://cordis.europa.eu/fp7/dc/index.cfm.
Za svaki je poziv potrebno detaljno proučiti “Information Package” sa sljedećim dokumentima:
- Call Fiche (osnovni podaci o pozivu)
- Work Programme (teme projekata)
- Guide for Applicants (uputstva za predlagače ovisno o vrsti projekata za koje je poziv raspisan).
Upute za podnositelje projektnih prijedloga (Guide for Applicants) – uz službeni poziv za podnošenje prijedloga, Europska komisija objavljuje i Upute za podnositelje s praktičnim savjetima za pripremu i prijavu prijedloga projekata. Postoje posebne Upute za svaku istraživačku temu u svakom pozivu. Upute se distribuiraju samo elektroničkim putem i mogu se naći na CORDIS-ovim stranicama na kojima se objavljuju pozivi.
Upute sadrže sljedeće:
- strukturu prijedloga
- metode pripreme i prijave prijedloga
- financijske aspekte prijedloga
- pomoć u pripremi prijedloga itd.
Savjeti za pisanje projektnog prijedloga
- prijavljeni projekt mora biti u potpunom skladu s natječajem i ciljevima natječaja koji je raspisan – ni znanstveno najkvalitetniji projekti neće proći evaluaciju ukoliko nisu u skladu s ciljevima natječaja;
- jasno izraženi ciljevi, fokusirani, ne planirati preveliki broj ciljeva;
- evaluator mora dobiti dojam da se radi o znanstveno vrhunski postavljenom projektu;
- projekt se mora temeljiti na najnovijim spoznajama i tehnologiji uz korištenje najsuvremenijih dostupnih tehnika;
- projekt se mora temeljiti na relevantnoj i recentnoj literaturi da bi recenzija bila pozitivna;
- projekt nejasnih ciljeva koji nema jasno opisanu metodologiju temeljenu na suvremenoj tehnologiji i suvremenim spoznajama ne može dobiti izvrsne ocjene u ovoj fazi i nema velike šanse za odobrenje financiranja.
(preneseno uz dopuštenje sa stranica Ureda za istraživanje UNIZG http://projects.unizg.hr/fp7/prijava_projekata)
Vrste projekata
Vrste projekata = Funding schemes = Instrumenti
Instrumenti u praksi zapravo su tipovi projekata koji se mogu prijaviti na natječaje. U pravilima prijava objavljenima uz natječaje, Europska komisija propisuje i koji je tip projekta dozvoljeno ili moguće prijaviti na natječaj.
Svi programi (Cooperation, Ideas, People, Capacities) mogu ostvariti financijsku potporu putem:
- Suradničkih projekata (Collaborative projects) – projekti kojima se financira istraživanje i razvoj. To su višepartnerski projekti usmjereni na ciljana istraživanja. Postoje dvije vrste:
- LARGE-SCALE INTEGRATING PROJECTS (IP) – velika usmjerena istraživanja s programskim pristupom koja za cilj imaju stvaranje novog znanja. Ta istraživanja traju 3–5 godina. Najčešći je broj partnera između 10 i 15. Vrijednost projekta iznosi 3 milijuna eura i više.
- SMALL OR MEDIUM-SCALE FOCUSED RESEARCH PROJECTS (STREP) – istraživanja usmjerena na jedan problem, pretežno monodisciplinarna te projektnog pristupa. Ta istraživanja traju od 1,5 do 3 godine. Najčešći je broj partnera je između 6 i 15. Vrijednost projekta iznosi između 1 i 4 milijuna eura.
- Mreže izvrsnosti (Networks of excellence)
Višepartnerski projekti kojima je cilj poticati znanstvenu i tehnološku izvrsnost u određenom istraživačkom području integriranjem resursa i znanja na europskoj razini. To istraživanje nije usredotočeno samo na istraživanje već i na strukturalne promjene usmjerene prema integraciji istraživačkih kapaciteta.
- Aktivnosti koordinacije i podrške (Coordination and support actions)
Višepartnerski projekti kojima je cilj poduprijeti umrežavanje i suradnju istraživačkih i inovacijskih aktivnosti. To se može odnositi na definiranje, organizaciju i upravljanje zajedničkim incijativama ili aktivnostima kao što su konferencije, sastanci, studije, razmjena istraživača, diseminacija dobrih praksa i uspostavljanje zajednički informacijskih ili expert sustava.
- Individualni projekti : Podrška „temeljnim“ istraživanjima (IDEAS)
- ERC Starting Independant Researcher Grants – za istraživače koji započinju sa stvaranjem ili vode svoj prvi istraživački tim, ili razvijaju svoj neovisni istraživački program;
- ERC Advanced Investigator Grants – za istraživače koji su se već dokazali kao neovisni istraživački leaderi u svom području rada;
- Ljudski potencijali (People = Marie Curie actions)
Potpora obrazovanju i razvoju karijere istraživača putem nekoliko različitih vrsta projekata. Dvije su osnovne kategorije projekata unutar kojih ima nekoliko vrsta akcija:
- “host-driven actions” – “host-driven” projekte prijavljuju višepartnerski konzorciji
- “individual driven actions” – individualni projekti koje prijavljuju istraživači u suradnji s institucijom u kojoj će raditi
Tipovi akcija:
- Intra-European Fellowships for Career Development – IEF
- European Reintegration Grants – ERG
- Co-funding of Regional, National, and International Programmes – COFUND
- International Outgoing Fellowships for Career Development – IOF
- International Incoming Fellowships – IIF
- International Reintegration Grants – IRG
- Excellence Awards
- Researchers’ Night
- ERA-MORE
- National Contact Points
Financijska pravila
Ugovor o sufinanciranju (Grant agreement)
Svrha zaključivanja Ugovora o sufinanciranju:
- da se utvrde prava i obaveze sudionika (uključujući podnošenje izvještaja, prekid rada, itd.);
- da se utvrdi jeli i koji je dio financijskog učešća Europske komisije temeljen na naknadi prihvatljivih troškova, ukupnoj sumi ili stopi financiranja;
- da se utvrdi koje promjene u konzorciju zahtijevaju objavljivanje kompetitivnog poziva za prijavu projekta;
- ugovor treba biti u skladu s načelima Europske povelje za istraživače (European Charter for Researchers) i Kodeksom ponašanja pri zapošljavanju istraživača (Code of Conduct for the Recruitment of Researchers);
- da se utvrde odredbe za određene tipove aktivnosti (posebno prava intelektualnog vlasništva);
- ugovor o dodjeli sredstava stupa na snagu nakon što ga potpišu koordinator i Europska komisija, a odnosi se na sve sudionike (partnere).
Projektne aktivnosti
Neizravne aktivnosti – istraživanja i druge aktivnosti koje provode pravni subjekti (npr. istraživačke institucije, fakulteti, mala i srednja poduzeća i sl.) u vlastitom interesu, uz financiranje iz Okvirnog programa EU. Veliki dio neizravnih aktivnosti temelji se na podjeli troškova – primjerice doprinos Europske zajednice pokriva određeni postotak ukupnih troškova. Rezultati, u većini slučajeva, ostaju u vlasništvu institucija koje provode aktivnosti.
Veći dio Šestog okvirnog programa implementiran je kroz neizravne aktivnosti.
Izravne aktivnosti – istraživačke su aktivnosti koje izravno provodi Zajednički istraživački centar (Joint Research Centre – JRC) u korist i u interesu institucija Europske unije. Vlasnik rezultata istraživanja je Europska unija.
Troškovi na projektu
- Dopušteni troškovi
moraju biti stvarni – ne mogu uključivati predviđene buduće troškove- moraju biti upotrijebljeni za postizanje ciljeva projekta i očekivanih rezultata – na način koji je konzistentan s načelima ekonomičnosti i učinkovitosti
- moraju biti utvrđeni prema uobičajenom računovodstvenom praksom institucije
- moraju nastati tijekom trajanja projekta
- moraju biti zabilježeni u računima izvođača, kod kojega su nastali.
- Izravni troškovi – možemo ih izravno vezati uz projekt: lako ih možemo identificirati i opravdati s računovodstvenim pravilima i načelima izvođača.
ukupni troškovi zaposlenih na projektu- materijalni troškovi
- nabava opreme
- putovanja
- kotizacije
- troškovi podugovaratelja (Subcontractor)
- troškovi upravljanja projektom (Consortium Management).
- Sve to bez PDV-a.
- Neizravni troškovi (overhead) – svi prihvatljivi troškovi koje sudionik u projektu ne može identificirati kao troškove koji se izravno odnose na projekt, ali koji se mogu prikazati i opravdati u skladu s vlastitim računovodstvenim sustavom kao troškovi koji su napravljeni u neposrednoj vezi s izravnim dopuštenim troškovima nastalima tijekom projekta: troškovi uprave i organizacije fakulteta, infrastruktura, režije, zajednička oprema, telefonski troškovi, fotokopiranje, uredski pribor, mjesečne pretplate, porezi, knjige za knjižnicu, troškovi revizije…
- Nedopušteni troškovi
troškovi koji nisu vezani uz projekt;- neizravni porezi, posebno PDV;
- kamate, dividende, tečajne razlike;
- provizije za moguće gubitke u budućnosti ili pristojbe;
- troškovi marketinga, prodaje i distribucije.
Postupak oslobođenja od PDV-a (za javne ustanove)
- Poslati zahtjev MZOŠ-u kojim se traži dopis za oslobođenje od PDV-a (navesti osnosvne podatke o projektu),
- MZOŠ će Vam poslati dopis za Poreznu upravu,
- Porezna uprava izdaje potvrdu.
Tko se može sufinancirati iz FP7 programa?
- Institucije koje ispunjavaju uvjete za sufinanciranje:
- pravni subjekti iz zemalja članica ili pridruženih zemalja;
- međunarodne europske interesne organizacije;
- pravni subjekti osnovani u ICPC zemljama i međunarodne organizacije,
- treće zemlje (koje nisu ICPC).
Nakon što je ostvaren minimalan broj sudionika (3), u projekt se mogu uključiti i subjekti koji ne udovoljavaju uvjetima, ali oni nemaju pravo na sufinanciranje od Europske unije.
Oblici potpore
Postoje tri oblika potpore (grants):
- povrat prihvatljivih troškova (reimbursement of eligible costs);
- fiksna stopa (flat rates), uključujući jedinicu veličine (scale of unit costs);
- jednokratna isplata (lump sum),
ili kombinacija navedenih potpora.
- Povrat prihvatljivih troškova (reimbursement of eligible costs)
povrat troškova – najčešći model, koristit će ga većina projekata u Sedmom okvirnom programu;- sufinanciranje, bez ostvarenja profita;
- može se kombinirati s modelom jednokratne isplate (lump sum) i/ili s modelom scale of unit costs za određene aktivnosti u projektu (čija obilježja i ciljevi to dopuštaju);
- sudionici u projektu naplaćuju izravne i neizravne troškove (model jednokratne isplate uvijek je moguća opcija);
- troškovi moraju biti stvarni; ostvareni tijekom projekta; obračunati u skladu s ustaljenim načelima i praksom obračunavanja troškova i upravljanja, te utrošeni isključivo u svrhu ispunjenja ciljeva projekta; u skladu s načelima ekonomičnosti i učinkovitosti, evidentirani na računima (ili računima trećih strana) i plaćeni;
- prosječni troškovi za osoblje zaposleno na projektu mogu biti korišteni u skladu s gore navedenim; ne smiju značajno odstupati od stvarnih troškova;
- financijska revizija provodit će se kao i u ranijim okvirnim programima; u Sedmom okvirnom programu ona je racionalizirana.
- Fiksna stopa (flat rate)
neizravni troškovi računaju se kao postotak izravnih troškova;- fiksna stopa uključuje jedinicu veličine (scale of unit costs) – iznosi predviđeni za pojedinu aktivnost (npr. za svako putovanje 2.000 €).
- Jednokratna isplata (lump sum)
po svakom pridruženom istraživaču ili instituciji isplaćuje se određena svota;- primjena: Mreže izvrsnosti (Networks of ExelLence) – specifična jednokratna isplata određena je za Mreže izvrsnosti (ukoliko nije drugačije određeno u radnom programu):
- izračunata na temelju broja istraživača koji će biti uključeni (23,500 eura/godina/istraživač),
- isplata se temelji na ostvarenju napretka u implementaciji projektnih aktivnosti,
- nije se primjenjivalo u prvom pozivu za FP7 projekte.
- za flat rate i lump sum ne treba opravdavati troškove pojedinim računima, nego ostvarenjem ciljeva;
- fiksna stopa i/ili jednokratna isplata mogu biti utrošeni za sve aktivnosti – za određene aktivnosti fiksna stopa/jednokratna isplata može se kombinirati s povratom prihvatljivih troškova;
- modeli jednokratne isplate i fiksne stope ne zahtijevaju opravdavanje u okviru prihvatljivih troškova.
Obračun neizravnih troškova (overhead)
Svaka organizacija treba izabrati jednu metodu izračuna neizravnih troškova koju će obično koristiti; ako je nema, onda može izabrati onu koja joj je najpovoljnija. Jednom utvrđeni način izračuna valja stalno koristiti i nema mogućnosti izmjene.
Opcije za izračunavanje neizravnih troškova:
- Obračun stvarnih neizravnih troškova – stvarni neizravni troškovi koji su napravljeni u neposrednoj vezi s izravnim opravdanim troškovima, nastalim tijekom projekta – koriste ga institucije koje imaju sustav analitičkog računovodstva.
- Standardna fiksna stopa – stopa od 20% ukupnih izravnih troškova (umanjeno za troškove podugovaranja i troškove koji su odobreni trećoj strani, a nisu upotrijebljeni u svrhu projekta) – moguća samo u slučaju nedostatka sustava analitičkog računovodstva ili neispunjavanja zakonskih preduvjeta.
- Posebna prijelazna fiksna stopa – javne institucije, ustanove srednjeg ili visokog obrazovanja, neprofitne istraživačke organizacije ili mala i srednja poduzeća koja nisu u stanju sa sigurnošću utvrditi stvarne neizravne troškove u projektu (nedostatak analitičkog računovodstva), mogu primijeniti stopu od 60% izravnih troškova kada sudjeluju u shemama financiranja koje uključuju istraživanje i tehnološki razvoj (research and technological development) i demonstracijske aktivnosti (demonstration activities). Coordination and support actions: naknada neizravnih dopuštenih troškova može dostići najviše 7% izravnih dopuštenih troškova (umanjeno za troškove podugovaranja i troškove koji su odobreni trećoj strani, a nisu upotrijebljeni u svrhu projekta).
Ova opcija moguća je za FP7 projekte kojima će poziv za prijavu (call for proposal) isteći do 31. prosinca 2009. Za FP7 projekte kojima će poziv za projekte isteći nakon tog roka, Europska komisija će odrediti stopu koja neće biti niža od 40%. U lipnju 2009. Europska komisija donijela je odluku da se stopa indirektnih troškova od 60% neće mijenjati nakon 31. 12. 2009.
Više informacija:
Guide to financial issues
(preneseno uz dopuštenje sa stranica Ureda za istraživanje UNIZG http://projects.unizg.hr/fp7/financijska_pravila)