U organizaciji Instituta za istraživanje migracija i Hrvatske matice iseljenika održana je, 19. i 20. rujna 2024. godine, Međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Škole hrvatskoga jezika i kulture u prekomorskim zemljama“. Međunarodna konferencija se održala u Zagrebu, u prostoru Hrvatske matice iseljenika (Radićev trg 3), a pokrovitelji su bili Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Institucijsku podršku pružio je Centar za hrvatske studije Macquarie Universityja u Sydneyu.
Uvod u Konferenciju bilo je otvorenje izložbe „Udžbenici i priručnici hrvatske nastave u inozemstvu u 20. stoljeću“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK), autora prof. dr. sc. Vinka Grubišića i dr. sc. Vladimira Bubrina te predstavljanje knjige “Hrvatske škole u iseljeništvu” autorice Renate Burai, koje se održalo dan ranije, a čiji su organizatori, uz NSK, bili i Institut za istraživanje migracija te Hrvatska matica iseljenika.
Okupljene na Konferenciji pozdravili su istaknuti predstavnici organizacija i institucija uključenih u podršku dijasporskim školama: dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija i predsjednica organizacijskog odbora Konferencije; Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika; Milan Bošnjak, izaslanik Zvonka Milasa, državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske; doc. dr. sc. Iva Ivanković, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih RH Radovana Fuksa te Ivana Perkušić, izaslanica ministra demografije i useljeništva Ivana Šipića.
Dvodnevna konferencija je kroz sedam panela pružila uvid u povijest, sadašnje stanje i budućnost hrvatskih škola u prekomorskim zemljama. Istaknut je nemjerljiv značaj HIŠAK-a kroz proteklih 50 godina u očuvanju hrvatskog jezika među iseljenicima, kako u Americi i Kanadi, tako i u Australiji ali i nekim europskim zemljama. Uloga ove organizacije bila je od neprocjenjive vrijednosti u održavanju kontakta između hrvatskih zajednica u dijaspori i domovine. Naglašena je potreba za jedinstvenim kurikulom i nastavnim metodama koje bi omogućile ujednačeno poučavanje hrvatskog jezika u različitim dijelovima svijeta, ali i izazovi učenja jezika u kontekstu novih digitalnih mogućnosti osobito kroz e-učenje i virtualnu stvarnost.
Ova Konferencija omogućila je razmjenu iskustava, promišljanje o novim inicijativama koje bi mogle pomoći u očuvanju hrvatskog jezika i kulture među iseljenicima, s naglaskom na nove naraštaje koji se suočavaju s izazovima očuvanja identiteta u globaliziranom svijetu.
