Voditeljica: Karin Doolan (Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru, Zadar)
Istraživači: Valerija Barada, Branko Ančić, Sven Marcelić, Mladen Domazet, Krešimir Krolo, Ivana Jugović,J aka Primorac, Petra Rodik, Željka Tonković, Drago Župarić-Iljić, Drazen Cepic
Trajanje: 2016. – 2020.
Kratak opis projekta:
Cilj predloženoga projekta je oživjeti klasnu analizu u Hrvatskoj budući da u Hrvatskoj od kasnih 1980-ih postoji praznina na tom važnom istraživačkom polju. U sociološkoj tradiciji, “skliski” koncept “klase” koristi se kako bi se teoretiziralo i istraživalo društvene nejednakosti. Pridjev “sklizak” u ovom se kontekstu upotrebljava kako bi označio tekuće rasprave o tome je li klasa i dalje relevantan analitički koncept, kao i rasprave oko različitih tradicija konceptualiziranja klase. Suprotstavljeni suvremeni pristupi klasi kreću se od neomarksističkih i neoveberijanskih pristupa u klasnoj analizi do ponovnog oživljavanja Bourdieuova klasnog modela, te primjerice istraživanja “duševne ekonomije klase”. Pristup analizi društvenih klasa iznesen u ovome projektu nadahnut je Bourdieuovim radom na temu društvenih nejednakosti. Bourdieuova (1992) klasna analiza sastoji se od dvaju “trenutaka”: konstruiranja objektivnih struktura identificiranjem distribucije resursa (kulturnih, ekonomskih, društvenih) koji čine ograničenja djelovanju, te procesa kojima se ta ograničenja (iznova) stvaraju. Drugim riječima, fokus je na utvrđivanju “objektivnih” klasnih pozicija, kao i na tomu kako se one manifestiraju u rutinskim aktivnostima, a taj je pristup preuzet i u ovome projektu. Podaci iz upitnika vezani uz ekonomski, kulturni i društveni kapital ljudi prikupljat će se na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovnika Hrvatske, i na temelju toga razvit će se klasni model hrvatskoga društva. Osim toga, provest će se i 120 narativnih intervjua kojima će se zabilježiti životne priče ciljno odabranog uzorka muškaraca i žena koji žive u različitim hrvatskim regijama i imaju različite klasne pozicije. Svrha tih razgovora je istražiti biografsko djelovanje klasa, u smislu poimanja samoga sebe, svakodnevnih praksi te u kriznim vremenima. Predloženi nacrt mješovitih metoda istraživanja omogućit će istraživanje kako strukturnih tako i subjektivnih vidova društvene stratifikacije.