2023. – izabran u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta
2021. – izabran u zvanje znanstvenoga suradnika u interdisciplinarnom području znanosti, polje Kroatologija
2019. – doktorirao na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu; disertacija: „Jezik Sbornika zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu od 1881. do 1884. i kulturno-političke prilike nakon austro-ugarske okupacije (1878.)“
2017. – izabran u suradničko zvanje i na radno mjesto asistenta na Odsjeku za kroatologiju
2016. – izabran u naslovno suradničko zvanje asistenta za rad na Odjelu za kroatologiju na Hrvatskim studijima
2007. – diplomirao kroatologiju i povijest na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu
Zaposlenje i profesionalno iskustvo
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, 2021. –
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2017. ‒ 2021.
na Hrvatskim studijima izvodio seminarsku nastavu na izbornim i obveznim kolegijima (Fonologija i morfologija hrvatskoga jezika, Sintaksa hrvatskoga jezika, Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Morfologija hrvatskoga jezika, Uređivanje teksta, Hrvatski glagolizam)
2017. – sastavio silab za izborni predmet Jezik i kultura Hrvata u Bosni i Hercegovini na Odsjeku za kroatologiju (Hrvatski studiji)
2021. – sastavio silab za izborni predmet Bosna i Hercegovina u sastavu Austro-Ugarske na Odsjeku za povijest (Fakultet hrvatskih studija)
2018. – član Radne skupine za izradbu prijedloga reformiranoga studija kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu
2018. – član Radne skupine za provedbu interdisciplinarnih istraživanja o hrvatskoj kulturnoj povijesti
2020. i 2022. – član organizacijskoga odbora znanstvenoga i nakladničkoga projekta Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća
2022. – član organizacijskoga odbora međunarodne znanstvene konferencije Kulturna baština i identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini: Živa kulturna baština (10. i 11. studenoga 2022. u Širokom Brijegu)
2022. – član organizacijskoga odbora međunarodne znanstvene konferencije Identiteti – kulture – jezici: Pitanje nacionalnoga u suvremenom kontekstu s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu (21. listopada 2022. u Mostaru)
Znanstveni interes
Hrvatska kulturna i politička povijest, kroatologija, filologija, Hrvati u Bosni i Hercegovini
Projekti
Etničke manjine u hrvatsko-slovenskom pograničnom području (Institut za migracije iz Zagrebu i Inštitut za narodnosna vprešanja iz Ljubljane), 2023. –
Strategija kulturnoga i kreativnoga razvoja Županije Posavske na temelju identitetskih odrednica hrvatskoga naroda (IMIN; HAZU – Zavod za povijesne znanosti, Zadar; Pasionska baština, Zagreb; HGK), 2021. –
Kulturno-politička povijest Hrvata u Bosni i Hercegovini – zajedno s dr. sc. Katicom Jurčević suvoditelj projekta (IMIN; Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Društvo za digitalizaciju tradicijske kulturne baštine iz Širokoga Brijega), 2021. –
Hrvatski odostražni rječnik (2017. – 2021.) – obradio ukupno 120.000 riječi
Odabrana bibliografija
Baković, Matijas (2022). „Milićevićeva jezična politika naspram službene austro-ugarske jezične politike u Bosni i Hercegovini“ Vidici – Časopis HAZU BiH, (2022), 6: 202-220. (https://www.bib.irb.hr/1255484)
Baković, Matijas; Bušić, Krešimir (2022). „Mogući pogledi na identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini“, u: Povijesni i suvremeni aspekti migracija, Svezak III. Znanstveno-stručna knjiga. Perić Kaselj, Marina (ur.). Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, Zagreb ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Razred za prirodne znanosti, 2022. str. 276-292. (https://www.bib.irb.hr/1227364)
Baković, Matijas (2021). “Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini – život na rubu (egzistencija i perspektive),” u: Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu: Zbornik radova 2. svezak, ur. R. Bońkowski, M. Lukić, K. Mićanović, P. Pycia-Košćak i S. Zubčić (Katowice: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego), str. 321-337. (https://www.bib.irb.hr/1161502)
Baković, Matijas; Andrić, Matea (2021). “Pravne i stvarne mogućnosti povratka Hrvata u Bosansku Posavinu na primjeru sela Garevac,”, u: Posavina u obrani suverenosti i samostalnosti Bosne i Hercegovine, ur. V. Majstorović i M. Brekalo (Mostar: Sveučilište u Mostaru, 2021), str. 63-77. (https://www.bib.irb.hr/1161496)
Baković, Matijas (2020). “Origins of the proposal for orthography in Bosnia and Herzegovina,” Socjolingwistyka 34 (2020): str. 295-312. (https://www.bib.irb.hr/1097264)
Baković, Matijas; Andrić, Matea (2020). “Godina 1883. – pokušaj jezične standardizacije u Bosni i Hercegovini i sudbina Dlustuševe Početnice,” Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika 67, br. 5 (2020): str. 165-184. (https://www.bib.irb.hr/1097257)
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok