ZAPOSLENICI

Dr.sc. Marina Perić Kaselj

Radno mjesto: Ravnateljica i znanstvena suradnica

Zvanje: Viša znanstvena suradnica

Kontakt

Email:

marina.peric@imin.hr

Biografija

Akademska naobrazba

Izabrana u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docentice u znanstvenom području društvenih znanosti, polje sociologija (2018).

Izabrana u znanstveno zvanje više znanstvene suradnice u znanstvenom području društvenih znanosti-polje sociologija (2017).

Izabrana u znanstveno zvanje znanstvene suradnice u znanstvenom području društvenih znanosti- polje sociologija (2012).

Doktorirala  iz područja etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2010.)

Magistrirala na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu; poslijediplomski znanstveni studij Komparativna politika (2004.)

Diplomirala sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta  u Zagrebu (1998.)

Zaposlenje i profesionalno iskustvo​

Institut za migracije i narodnosti, Zagreb (od 1999.)
  • 1999. – 2010. znanstvena asistentica
  • 2010. – 2012. viša znanstvena asistentica
  • 2012. – znanstvena suradnica, znanstveno polje sociologija
  • 11.10.2016. – 28.09.2017. – v.d. ravnateljice Instituta za migracije i narodnosti, Zagreb
  • 28.09.2017.- 19.07.2018. – v.d. ravnateljice Instituta za migracije i narodnosti, Zagreb
  • 20.07. 2018. – ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti
  • Znanstveni interes

    Sociologija i politologija; identiteti hrvatskih migrantskih/iseljeničkih zajednica u svijetu, hrvatska politička emigracija, nacionalno manjinske zajednice

    Projekti

    Etnički stavovi, društveni svjetonazori, vrijednosne orijentacije i osobine ličnosti: relacije unutar hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini (Sporazumni projekt IMIN ,Hrvatsko akademsko društvo Subotica, Novinsko izdavačka ustanova Hrvatska riječ, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, 2018.- ) voditeljica projekta iz IMIN-a(Hrvatska)

    Novi izazovi za hrvatske i slovenske dijasporske zajednice (Bilateralni znanstveni projekt hrvatsko-slovenske znanstvene suradnje -IMIN; Inštitut za slovensko izseljenstvo in migracije ISIM ZRC SAZU, 2016.-2017.) voditeljica projekta

    Transnacionalne migracije – izazovi hrvatskom društvu (ZProjekti IMIN, 2007.- 2013.), znanstvena novakinja, od 2012. znanstvena suradnica/istraživač

    Unapređenje pravnog i institucionalnog okvira za postizanje rodne jednakosti –  u organizaciji CESI, Zagreb i Katedrom za europsko pravo Jean Monnet, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (voditeljica istraživanja „Jednakost mogućnosti na tržištu rada”) 2006.

    Hrvatske migrantske zajednice: pripadnost i multikulturalizam (ZProjekti, IMIN, 2002.-2006.), znanstvena novakinja

    Dodiri svjetova „Hrvatska-Čile”, suradnica na projektu voditeljice Silvija Letice, 2004, Hrvatska matica iseljenika

    „Muškarci, žene, seksualnost”, 1999/2001, CESI, Svjetska zdravstvena organizacija, suradnica na projektu

    Hrvatska dijaspora (ZProjekti, IMIN, 1999.- 2002.) znanstvena novakinja, suradnica

    Mladi i suživot na područjima zahvaćenim ratnim razaranjima (Vojnić) “, 1999/2000, Centar za edukaciju i istraživanje žena (CESI), vanjska suradnica na projektu

    Odabrana bibliografija

    „Aspekti integracije i adaptacije hrvatskih iseljenika u Čileu”, Migracijske i etničke teme, god. 20, 2004, br. 2-3, str. 243-258.

    „Procesi integracije hrvatskih imigranata u Sloveniji”, Društvena istraživanja, god. 14, 2005, br. 4-5, str. 743-755.

    „Političke promjene u Hrvatskoj i hrvatski iseljenički tisak u Čileu”, Migracijske i etničke teme, god. 21, 2005, br. 1-2, str. 69-89.

    „Hrvati u Čileu – neka obilježja suvremenog etničkog/nacionalnog identiteta”, Društvena istraživanja, god. 15, 2006, br. 6, str. 119 -1220.

    „Redefiniranje etničkog identiteta ‒ primjeri hrvatskih etničkih zajednica u Čileu i New South Walesu”, Etnološka istraživanja, 2006, br. 11, str. 261-315 (suautorica Rebeka Mesarić Žabčić).

    „Hrvatski iseljenici u Čileu i Južnoafričkoj Republici: komparativni prikaz dvaju empirijskih istraživanja”, Dve domovini, 2006, br. 24, str. 65-85 (suautor Ante Laušić).

    „Wklad Chorwackich emigrantow w spoleczny rozwoj Chile”, u: Migracje i kultura. Warszawa: Instytut histori Polskiej akademi nauk, 2006 (Migracje i spoleczenstwo, 11), str. 307-321.

    „Djelovanje i aktivnosti slovenskog kulturnog društva Triglav”, u: Slovenci na Hrvaškem: dediščina in sedanjost: zbornik referatov s posveta “Etnološka dediščina in kulturna podoba Slovencev na Hrvaškem”, ur. Munda Hirnök, K; Ravnik, M. Ljubljana: Knjižnica Glasnika Slovenskoga etnološkog društva, 2006, str. 137-145 (suautorica Ivana Lučev).

    „Croatian Immigrants in Chile”, AEMI Journal, 2006/2007, br. 4/5, str. 93-106 (suatorica Simona Kuti).

    „Identitet Čeha i Slovaka na području Vukovarsko-srijemske županije”, u: Zbornik radova Identitet Srijema u prošlosti i sadašnjosti, ur. Cvikić, S.; Bušić, K. Nijemci: Općina Nijemci, 2008, str. 280-305.

    „National identity of Croatians in overseas countries: examples (comparison) of Croatian migrant communities in Argentina and Australia (New South Wales)”, Dve domovini, 2009, br. 30 str. 175-191 (suautorica Rebeka Mesarić Žabčić).

    „Hrvatska iseljenička društva u Argentini i Čileu do Drugoga svjetskog rata”, u: Zbornik radova Migrantske zajednice, udruženja i društvene aktivnosti u Sjevernoj i Južnoj Americi: komparativni prikaz Hrvatska ‒ Slovenija, ur. Mesarić Žabčić, Rebeka. Zagreb: IMIN, 2010, str. 131-150.

    „Transnacionalno iskustvo: priča iz New Yorka”, Etnološka istraživanja, 2010, br. 15, str. 247-283 (suautorice Rebeka Mesarić Žabčić i Magdalena Vrbanec).

    „Etnički identitet Hrvata u Švicarskoj: sistematizacija i analiza aktivnosti hrvatskih etničkih društava”, Dve domovini, 2011, br. 33, str. 147-162.

    „Žene i industrijska baština: primjer ‘Dalmatinka’ Sinj”, u: Zbornik radova Kulturna dediščina industrijskih panog / Industrijska kulturna baština, ur. Černelić Krošelj, Ankica; Jelavić, Željka; Rožman, Helena. Ljubljana: Slovensko etnološko društvo, 2011, str. 286-300 (suautorica Rebeka Mesarić Žabčić).

    „Etnički identitet hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Čileu u kontekstu povijesnih i društveno-političkih promjena u zemlji podrijetla”, u: Zbornik radova Institucionalizacija hrvatske dijaspore, ur. Božić, Saša. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko sociološko društvo, 2012. str. 97-130.

    „Etnički identitet Rusina u Vukovarsko-srijemskoj županiji”, u: Zbornik radova Identitet Srijema u prošlosti i sadašnjosti, ur. Živić, Dražen; Cvikić, Sandra. Nijemci: Općina Nijemci, 2012, str. 113-128 (suautori Rebeka Mesarić Žabčić i Filip Škiljan).

    „Život na dvije lokacije: ‘osjećaj mjesta’ i kako povezati stari i novi dom”, Etnološka istraživanja, 2012, br. 17, str. 241-278 (suautorica Jadranka Galiot Kovačić).

    „Politički transnacionalizam hrvatskih iseljenika u Čileu: povezivanje hrvatskih i srpskih iseljenika i iseljenički pokret JNO”, u:Međunarodni zbornik radova Zaštita nacionalnog identiteta. Novi Sad; Golubić: Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada; Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića, 2014.

    „Dijasporske zajednice u kiber prostoru: virtualni identiteti hrvatskih etničkih zajednica u Čileu i Argentini”, Studia ethnologica Croatica, god. 26, 2014, str. 91-119.

    „Hrvatske migrantske virtualne zajednice (HVMZ) u Argentini: konstrukcije identiteta u kiber prostoru (na primjeru Argentine)”, u:Zbornik radova Hrvatsko iseljeništvo i domovina – razvojne perspektive. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2014.

    „Virtualni dijasporski identiteti: analiza hrvatskih dijasporskih virtualnih zajednica u Čileu na društvenoj mreži Facebook”, u: Međunarodni zbornik radova Internet i društvo. Niš: Srpsko sociološko društvo, 2014, str. 145-167 (suautor Aleksandar Vukić).

    „Da li je dovoljno voljeti domovinu? Hrvati bosanske Posavine (primjer općina Derventa) između želje i ne/mogućnosti za povratkom”, u: Međunarodni zbornik radova Migracije u funkciji razvoja. Sarajevo: UNDP, 2014, str. 32-42.

    „Povijesni pregled hrvatskih iseljeničkih društava i organizacija u Čileu od 1874. godine do danas”, u: Zbornik radovaHrvatska izvan domovine, ur. Sopta, Marin; Maletić, Franjo; Bebić, Josip. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2015, str. 357-368.

    „Religijska praksa i nacionalni simboli hrvatskih etničkih zajednica u Argentini”, Bošnjačka pismohrana, 2015, br. 19, str. 105-126(suautor Aleksandar Vukić).

    „Događaj i etnička situacija ‒ promjena identiteta nacionalnih manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj”, Studia ethnologica Croatica, god. 27, 2015, br. 1, str. 7-36 (suautori Aleksandar Vukić i Filip Škiljan). (Tekst objavljen i na engleskom „Event and Ethnic Situation: Changes to the Identity of National Minority Communities in the Republic of Croatia”, str. 37-70).

    „Croatian Ethnic Associations in Slovenia: Historical Context and the Ethnic Situation”, Dve domovini, 2016, br. 43, str. 105-117 (suautori Aleksandar Vukić i Jelena Zlatković Winter).

    (ur.) Društveni kontekst intelektualne hrvatske liberalno-demokratske emigracije: zbornik radova. Zagreb: IMIN; Hrvatska matica iseljenika, 2016.

    „Važnost i značenje emigrantskih simpozija u Švicarskoj (1968. i 1971.) i doprinos Tihomila Rađe”, u: Društveni kontekst hrvatske intelektualne liberalno-demokratske emigracije: zbornik radova. Zagreb: IMIN; Hrvatska matica iseljenika, 2016, str. 61-83.

    „Etničko poduzetništvo: uloga bosanskih Hrvata u razvoju slavonske regije”. U Zbornik radova:  Slavonija hrvatska i europska regija, ur. Dragutin Babić& Filip Škiljan & Aleksandar Vukić. Zagreb: IMIN, 2016, str. 178-198.

    „Domovinski rat i hrvatska dijaspora: identiteti iseljenika i potomaka iseljenika dobrovoljaca domovinskog rata”  u Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa: Simbol, identitet i Domovinski rat, ur. Željko Hemer i Marin Sabolović. Zagreb: Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo, 2016, str. 67-85.

    „Prisilne migracije Mađara iz Hrvatske u tijeku i nakon Drugog svjetskog rata etnički identitet i etnička situacija” u: Srpsko-hrvatski odnosi u dvadesetom veku: izbeglice prognanici i povratnici – izazov za savremenu Evropu i Zapadni Balkan, Novi Sad 2016., str. 65-77. (suautor Filip Škiljan).

    Kako smo postali Jugoslaveni: o etničkim/nacionalnim identitetima Hrvata u Čileu i Argentini za vrijeme Prvoga svjetskog rata. Studia ethnologica Croatica, 28(1), 2016, str. 233-265.

    Zbornik radova: Hrvatska izvan domovine, ur: Sopta, M., Lemić, V., Korade, M., Rogić, I.,  Perić Kaselj, M., 2017.

    “Povijest istraživanja hrvatskih dijasporskih zajednica u Južnoj Americi od Arhiva do World Wide Web-a” u: Zbornik radova: Hrvatska izvan domovine, ur:  Sopta, M., Lemić, V., Korade, M., Rogić, I.,  Perić Kaselj, M., 2017 (suautori Aleksandar Vukić i Maria Florencia Luchetti).

    ” If I Hadn t Been a Slovak, I Would Have Been a Croat: This Is a Small Nation, but Great and Famous. The Role of the Slovak Author and Doctor Matej Bencur (Martin Kukočin) in the Fomration of the Cratian Emigrant Community in Punta Arenas (Chile)”, in Croatia and Slovakia Historical Parallels and Connections (from 1780 to the Present Day), ed. Ž. Holjevac, M. Homza, M. Vašš, 2017, 76-84.

    “The Ethnic Identity of Slovaks in Osijek- Baranja County: An Example of the Slovak Ethnic Group Community in Našice and its Surroundings” in Croatia and Slovakia Historical Parallels and Connections (from 1780 to the Present Day), ed. Ž. Holjevac, M. Homza, M. Vašš, 2017, 282.-289. (suautor Filip Škiljan).

    “Dubrovčani u Južnoj Americi: iseljavanje, utjecaji, identiteti”. U: Zbornik radova Dijasporski i nacionalno manjinski identiteti: migracije, kultura, granice, države, ur. Perić K. M; Škiljan, F., 2018,  str. 125-164.  (suautor Aleksandar Vukić).

    “Iseljenička književnost kao istraživački izazov sociokulturni profil hrvatske iseljeničke zajednice u Punta Arenasu (Čile)” U: Zbornik radova Šestoga hrvatskog slavističkog kongresa, ur. Stipe Botica, Davor Nikolić, Josipa Tomašić i Ivana Vidović Bolt,, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo,, 2018, str. 1031-1040.

    “Povijest koja se pamti i različitost sjećanja: identitet nacionalnih manjinskih zajednica i hrvatskih dijasporskih zajednica”,  u Zbornik radova Nepomireno društvom nepomirena pamćenja, ur. Mijo Džolan i Mirjana Maras. Franjevački institut za kulturu mira. Zagreb-Sarajevo,2018. str. 167-183. (suautor Aleksandar Vukić i Filip Škiljan).

    “Sinjska alka u iseljeništvu: diskursi i identifikacijska simbolika”, u Zbornik radova 300 obljetnice slavne obrane Sinja 1715. godine ( 1715.-.2015), ur. Josip Dikić i Josip Grbavac. Franjevački samostan Gospe Sinjske, Viteško alkarsko društvo Sinj, Grad Sinj i gradovi općine Cetinske krajine. Sinj, 2018, str, 685.-704.

    “Sjećanje na Domovinski rat iz perspektive hrvatske dijaspore i nacionalnih manjina, u Zbornik radova Hrvatska-put prema teritorijalnoj cjelovitosti, ur. Aleksandar Jakir, Andrijana Perković Paloš, Marin Sabolović. Filozofski fakultet, hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Split, 2018, str. 267-284 (suautor Aleksandar Vukić).

    Skip to content