ZAPOSLENICI
hrvatska ranonovovjekovna povijest u širem regionalnom i interdisciplinarnom kontekstu (povijesna geografija, demografija i migracije, kartografija, ekonomija, ekologija i povijest okoliša, povijest medicine)
„Kretanje ljudi i ideja: Migracije i predmoderni kulturni razvoj hrvatskih zemalja“, (IMIN i Leksikografski zavod Miroslava Krleže, 1.8.2022.-1.8.2025., voditeljica projekta: dr.sc. Dubravka Mlinarić)
„Ranonovovjekovne karte jadranskog mora: izvor spoznaja, sredstvo navigacije i medij komunikacije / Early Modern Nautical Charts of the Adriatic Sea: Information Sources, Navigation Means and Communication Media“ (NACHAS), HRZZ(IP-2020-02) međunarodni projekt, 2020-2024, voditelj: prof. dr. sc. Josip Faričić, suradnica na projektu)
„Migracije u Hrvatskoj – politike, trendovi i povijesna iskustva“ (IMIN, 2021., voditeljice projekta dr. sc. Snježana Gregurović i dr. sc. Sanja Klempić Bogadi, suradnica na projektu)
„Hrvatska – nova imigracijska zemlja?“ (IMIN, 2020-2022.; voditeljice: dr. sc. Simona Kuti i dr.sc.Margareta Gregurović, suradnica na projektu), rad na projektnoj dionici: Migracijski procesi u hrvatskom prostoru od 17. stoljeća: useljavanje u Slavoniju i Dalmaciju
Javna dostupnost zbirke Collectio Felbar” (Zaklada Adris, 1.11.2018. – 28.2.2019., voditelj Ewald Felbar, suradnica na projektu), program: Stvaralaštvo, Ekologija, Baština i Dobrota, područje: Baština, nositelj projekta: Hrvatsko kartografsko društvo
“Transnacionalne migracije – izazovi hrvatskom društvu” (IMIN, 2007-2013; voditelj dr. sc. Saša Božić, suradnica na projektu)
“Die Südosterweiterung der Europäischen Union zwischen Utopie und Realpolitik” (Austrijski institut za međunarodne odnose-OIIP – IMIN, 2004-2005; voditelj dr. sc. Saša Božić, suradnica na projektu)
“Hrvatske migrantske zajednice: pripadnost i multikulturalizam” (IMIN, 2002-2006; voditelj dr. sc. Saša Božić, suradnica na projektu)
“Hrvatska dijaspora” (IMIN, 2000-2002; voditelj dr. sc. Ante Laušić, suradnica na projektu)
„Triplex Confinium. Hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu”, međunarodni znanstveni projekt Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1996.-2013., voditelj prof. dr. sc. Drago Roksandić, vanjska suradnica na projektu)
Knjige
Zbirka Novak: Mappae Croaticae u Zbirci zemljovida i atlasa HSK, Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2017, str. 248 (suautorica Mira Miletić Drder)
(ur.) Pet stoljeća geografskih i pomorskih karata Hrvatske / Five Centuries of Maps and Charts of Croatia. Zagreb: Školska knjiga, 2005 (suurednici Drago Novak i Miljenko Lapaine)
Poglavlja u knjigama
Važnost kretanja ljudi i ideja u pomicanju spoznaja o prostoru: primjer osmanskog pomorca iz 16. stoljeća, u: Damir Agičić i dr. (ur.), Zbornik Drage Roksandića, Zagreb: Zavod za hrvatsku povijest, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, FF press, 2019, str. 365-378.
Kartograf mirovnih razgraničenja: Johann Christoph Müller (1673.-1721.), u: Lovorka Čoralić i dr. (ur.). Ljudi 18. stoljeća na hrvatskom prostoru: od plemića i crkvenih dostojanstvenika do težaka i ribara, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2016, str. 477-484 (suautorica Ivka Kljajić).
Stare karte Dalmacije promatrane kroz prizmu neokartografije: čitanje povijesno-geografskih reprezentacija 16. i 17. stoljeća, u: Lena Mirošević i Vera Graovac Matassi (ur.). Dalmacija u prostoru i vremenu: što Dalmacija jest a što nije?, Zadar: Sveučilište u Zadru, 2014, str. 89-100.
Kupelwieser, Paul– biografska jedinica, u: Trpimir Macan (gl. ur.). Hrvatski biografski leksikon. Sv. 8: Kr -Li, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2012, str. 412-413.
Eastern Croatia Faces New Challenges of (Im)Migration? / Istočna Hrvatska pred novim (i)migracijskim izazovima?, u: Branko Katalinic (ur.). 3rd International Conference Vallis Aurea. Focus on: Regional Development, Požega -Vienna: Polytechnic School of Pozega -DAAAM International, 2012, str. 311-319 (suautorica Snježana Gregurović).
Obrasci osnivanja i djelovanja hrvatskih migrantskih udruga iz perspektive povijesnog pamćenja: primjer Sydneya, u: Saša Božić (ur.). Institucionalizacija hrvatske dijaspore. Oblici migrantskog udruživanja -primjeri iz Europe, Južne Amerike i Australije. Zagreb: Jesenski i Turk -Hrvatsko sociološko društvo, 2012, str. 171-204.
Emigration Research in Croatia: An Overview, u: Ulf Brunnbauer (ur.). Transnational Societies, Transterritorial Politics : Migrations in the (Post)-Yugoslav Region, 19th-21st Century, München: R. Oldenbourg Verlag, 2009, str. 169-191.
Diseased as ‘Other’ in the 18thCentury Northern Dalmatia, u: Egidio Ivetic i Drago Roksandić (ur.). Tolerance and Intolerance on the Triplex Confinium. Approaching the „Other” on the Borderlands, Eastern Adriatic and beyond 1500-1800. Padova: CLEUP, 2007, str. 301-314.
Glad i bolesti u demografiji od 15. do 19. stoljeća, u: Joško Belamarić i Joško Grčić (ur.). Dalmatinska zagora – nepoznata zemlja, Zagreb: Ministarstvo kulture RH – Galerija Klovićevi dvori, 2007, str. 245-255.
Les pratiques de guerison en Dalmatie du Nord a l’epoque moderne (XVIe-XVIIIe siecles): medecine populaire versus medecine officielle, u: Pascal Boulhold, Francoise Gaide i Mireille Loubet (ur.). Guerison du corps et de l’aime: approches pluridisciplinaires, Marseille: Publications de l’Universite de Provence, 2006, str. 311-329.
Različite percepcije ranonovovjekovnog prostora hrvatskih zemalja u domaćih i stranih kartografa, u: Silva Mežnarić (ur.), Etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću: položaj i uloga Hrvatske, Zagreb: IMIN -Naklada Jesenski i Turk – Hrvatsko sociološko društvo, 2002, str. 131-142.
Radovi u časopisima
Sclavonien op de kaert: Slavonia through the eyes of Dutch cartographers of the first half of the eighteenth century / Slavonija kako su je vidjeli nizozemski kartografi prve polovice osamnaestoga stoljeća, Kartografija i Geoinformacije, 2022., 37 (21), 4-32 (suautorica Maja Perić)
Značenje zbirke Felbar u očuvanju i prezentaciji hrvatske kulturne baštine, Godišnjak Njemačke zajednice / DG Jahrbuch, , 27, str. 253-266.
Pandemic Management Systems and Migration, Migracijske i etničke teme,, 36 (2-3), str. 179-228 (suautori Margareta Gregurović, Snježana Gregurović, Josip Kumpes, Simona Kuti, Sanja Lazanin).
Zarazne bolesti, prostorna mobilnost i prevencija u ranome novom vijeku: povijesna iskustva Dalmacije i Slavonije, Povijesni prilozi, 2021., 40(61), str. 9-43 (suautorica Sanja Lazanin).
Early modern Dalmatian landscape and demographic changes in the multiple borderland area: cartographic vs. statistical data, Hrvatski geografski glasnik, , 82(1), str. 35-58 (suautorica Ivka Kljaić).
Care for Unaccompanied Children in Croatia: The Roles and Experiences of Special Guardians, Revija za sociologiju, 2019., 48(3), str. 297-327 (suautor Drago Župarić-Iljić).
Prilog promišljanju oblikovanja hrvatskih granica u povijesnoj i suvremenoj perspektivi/ Contribution to the Croatian Boundary Shaping in Historical and Contemporary Perspective, Geoadria, 2018., 23(2), str. 153-175 (suautorica Snježana Gregurović).
Ranonovovjekovna melioracija, protomoderne migracije i ekonomski razvitak vranskog posjeda, Migracijske i etničke teme, 2017., 33(1), str. 37-63 (suautor Drago Župarić-Iljić).
Strani maloljetnici bez pratnje u Republici Hrvatskoj: problematika učenja jezika i obrazovanja, Migracijske i etničke teme, 2015., 31(3), str. 333-363 (suautor Drago Župarić-Iljić).
Zadarski akvatorij na Pîrî Reisovoj Knjizi pomorstva iz 1526. godine: pomorsko-geografske slike dijela hrvatskoga Jadrana /The Zadar maritime zone in Pîrî Reis’ Book of Navigation of 1526: maritime and geographical images of part of the Croatian Adriatic, Geoadria, 2015., 20(2), str. 119-147 (suautori Mithad Kozličić i Marta Andrić).
The Challenges of Migration Policies in Croatia: Migration History, Trends and Prospects, AEMI Journal, 2012., 10, str. 99-113 (suautorica Snježana Gregurović).
Historijsko-geografski kontekst nastanka Lučićeve karte Illyricum hodiernum, Geoadria, 2012., 17(2), str. 145-176 (suautori Josip Faričić i Lena Mirošević).
Kartografska vizualizacija i slika Drugoga na primjeru višestruko graničnih prostora, Migracijske i etničke teme, 2011., 27(3), str. 345-373 (suautorica Snježana Gregurović).
Ekohistorijski prostor istarskog pograničja kao okvir razvoja endemičnih bolesti, Vjesnik Istarskog arhiva, 2010., 17, str. 157-178.
Uloga države u prevenciji i sanaciji lošeg utjecaja bolesti na gospodarstvo sjeverne Dalmacije u 18. stoljeću, Ekonomska i ekohistorija, 2006., 2, str. 39- 54.
Opširnija bibliografija: