Trajanje: 2002.-2006.
Voditelj: Ivan LAJIĆ
Istraživači: Dragutin BABIĆ, Tihomir DUMANČIĆ, Roko MIŠETIĆ, Sonja PODGORELEC
Znanstveni novaci: Maja GOGALA, Sanja KLEMPIĆ BOGADI
Posljednjih deset godina demografski razvitak Hrvatske uglavnom možemo označiti neregularnim. Tu neregularnost uzrokovao je Domovinski rat, što se odrazilo na neočekivano prirodno, a još više mehaničko kretanje. Rat je prouzročio neposredne i posredne demografske gubitke stanovništva, te uglavnom pojačao negativni selidbeni saldo na područjima zahvaćenim ratnim stradanjima. Osim što je došlo do destrukcije svih tipova naselja na ratom zahvaćenom području, osobito seoskih, u posljednjih deset godina transformacije su očite i u naseljima centralnih značajki. Jedan od empirijskih zadataka ovog istraživanja bit će odrediti potisne čimbenike u naseljima manjeg stupnja centraliteta i definirati privlačnost migracijskih strujanja prema naseljima najvišeg stupnja centraliteta. Pošto je Popis stanovništva 2001. rađen na izmijenjenim metodološkim pristupima u odnosu na prethodne, te u nekim dijelovima rezultati nisu komparabilni, neophodno je za osnovne demografske promjene konstruirati metodološke obrasce, kako bi se u što većoj mjeri postigli korektni rezultati. Istraživanje je koncipirano kroz teorijsko-empirijsku razradu četiriju zadataka naslovljenih ovako: 1) Unutarhrvatski migracijski tokovi; 2) Utjecaj migracija na naseljsku mrežu Hrvatske; 3) Depopulacija i njezine posljedice; 4) Migracije i oligocentrični razvitak Hrvatske. Ciljevi naznačenih znanstvenoistraživačkih zadataka su definirati na razini hrvatskih regija, županija i općina – gradova suvremene migracijske tokove, njihov obujam, smjerove, strukturu migranata, te konstruirati tipove kretanja stanovništva. Znatan dio unutarhrvatskih migracijskih smjerova završava u glavnim gradovima naših makroregija. Stoga se ta naselja sukobljavaju s oprečnim problemom planiranog demografskog razvitka – stihijskim imigracijama. Empirijsko će istraživanje obraditi grad Split. Unutarnje migracije uzrokovale su daljnju deruralizaciju, ali i slabljenje mreže centralnih naselja, što se odnosi na većinu naselja do IV. stupnja centraliteta. Rekonstrukcijom ratom pogođenih naselja i povratkom prognanika i izbjeglica djelomice je moguće obnoviti mrežu tih naselja, pogotovo što prethodna istraživanja govore (primjer Zapadne Slavonije) da je i nakon rata moguć suživot donedavno antagonističkih etničkih skupina. Svaki navedeni istraživački zadatak imat će i iskustvenu komponentu kojom će se, između ostalog, provjeriti zadane hipoteze. Istraživanje ima općehrvatsko, ali i regionalno značenje.