Trajanje: 2007.-2014.
Voditelj: Ivan LAJIĆ
Istraživači: Sonja PODGORELEC, Sanja KLEMPIĆ BOGADI, Irena MARTINOVIĆ KLARIĆ, Ana MALNAR
Znanstveni novaci: Ivana LUČEV, Mario BARA
Suradnik: Roko MIŠETIĆ (2007.-2010; 2010. – istraživač)
Kratki opis projekta
Znanstvenoistraživački projekt Utjecaj migracija na regionalni razvoj Hrvatske počiva na činjenici da su migracije (unutarnje i vanjske) glavne sastavnice koje su definirale suvremeni demografski razvoj hrvatskih regija. One su odredila dva osnovna demografska pola Hrvatske: depopulacijski pol i pol rasta broja stanovnika. Depopulacijski pol obuhvaća cjelokupno kontinentalno-gorsko područje, a od primorsko-mediteranskog područja emigracijsko i depopulirajuće je otočno i šire kontinentalno zaleđe. Od kontinentalno-panonskog područja depopulirajuće je istočno-slavonsko i posavsko područje, što je potencirano nedavnim prisilnim migracijama i donekle ratnom biodinamikom. Demografski najdinamičnije i imigracijsko područje naše države uža je obalno kontinentalna zona i šira zagrebačka makroregija. Unutar progresivnog pola također se mogu naći depopulacijska područja, dok je rjeđi slučaj da unutar depopulacijskog područja postoje ozbiljnije enklave demografskog rasta. Većina seoskih naselja depopulira, ali se tom tipu naselja sve češće pridružuju mali i srednji gradovi. Na taj način Hrvatska je ugrožena duocentričkim razvitkom, jer se razvija centralna makroregija i usko priobalje, dok je veliki dio hrvatskog prostora u depopulirajućoj, pa čak i izumirujućoj fazi. Problem demografskih resursa bitan je destimulirajući čimbenik društveno-gospodarskog razvoja velikih područja, ali izostankom razvojnih programa ne stvara se privlačni čimbenik migracijskim strujama.
Ciljevi projekta su:
- Istražiti utjecaje svih oblika migracija kako bi se definirao njihov učinak na regionalni razvoj,
- Definirati migracijske modele u svrhu revitalizacije demografski najugroženijih i strateški značajnih područja Hrvatske (ratom opustošena područja, brdsko-planinska i otočna područja),
- Istražiti utjecaj prisilnih migracija na razvoj Hrvatske i njenih regija,
- Definirati utjecaj migracija na proces urbanizacije i deruralizacije u Hrvatskoj.
Provedba projekta
Glavnina je znanstvenoistraživačkih ciljeva ostvarena. Izvršena su četiri terenska istraživanja u kojima su se definirali potisno-privlačni čimbenici pojedinih regija kao i migracijske namjere pojedinih demografskih struktura. Jedan od značajnijih problema u istraživačkom radu nastupio je vrlo lošom provedbom i zakašnjelom obradom rezultata Popisa stanovništva 2011. godine. Istraživači i novaci na projektu objavili su četiri knjiga (tri autorske i jedna urednička), 20 radova u znanstvenim časopisima, 11 poglavlja u knjigama, te 20 sažetaka u zbornicima radova s domaćih i međunarodnih skupova.
Najvažnije publikacije:
Podgorelec, Sonja (2008). Ostarjeti na otoku: kvaliteta života starijega stanovništva hrvatskih otoka. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti.
Lajić, Ivan i Bara, Mario (2009). Ratovi, kolonizacije i nacionalna struktura Slavonije u 20. stoljeću. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti.
Nejašmić, Ivo; Toskić, Aleksandar i Mišetić, Roko (2009). Demografski resursi Republike Hrvatske: sintetični pokazatelji za županije, općine i gradove. Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo.
Lajić, Ivan (ur.) (2010). Migracije i regionalni razvoj Hrvatske. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti.