Unutarnje migracije u Hrvatskoj (00760102)

Trajanje: 1996.-2002.

Voditelj: Ivan LAJIĆ 

Istraživači: Dragutin BABIĆ, Saša BOŽIĆ, Carmen-Ljubica BRČIĆ, Tihomir DUMANČIĆ, Sonja PODGORELEC, Melita ŠVOB 

Znanstveni novaci: Sanja KLEMPIĆ BOGADI

U suvremenim unutarnjim migracijama u Hrvatskoj mogu se razlikovati dva posebna tipa. Jedan tip predstavlja nastavak tradicionalnih migracijskih tokova unutar Hrvatske između njenih emigracijskih, prvenstveno brdsko-planinskih, otočnih i ruralnih prostora prema glavnim središtima makroregija i djelomice općinskim centrima, dok je drugi tip posljedica ratne agresije na Hrvatsku. U prvom se slučaju govori o migracijama kao procesu unutar regularnog demografskog razvitka, dok su ratne tj. prisilne migracije između inih čimbenika definirale sadašnji demografski razvitak neregularnim.

Karakteristični prostor dugotrajnog iseljavanja predstavljaju jadranski otoci. Posljedica jednosmjernog mehaničkog kretanja je depopulacija, a ponegdje i izumiranje čitavih naselja. Program demografskog istraživanja otočnog područja velikim se dijelom uklapa u koncept Nacionalnog programa razvitka otoka. Istovremeno, model revitalizacije otoka uporište je uspostavi sličnih modela revitalizacije ostalih mediteranskih (npr. unutrašnja Istra) i brdsko-planinskih područja Hrvatske (npr. Lika). 

Istraživanjem treba spoznati ukupne demografske ratne gubitke hrvatskog Podunavlja, te predložiti, u svrhu svekolikog društveno-političkog i gospodarskog razvitka, modele povratka, autohtone biološke obnove i napučivanja.

U okviru projekta objavljen je 21 znanstveni i stručni rad u časopisima i knjigama te četiri znanstvene monografije. Znanstvena monografija Migracije u Hrvatskoj – regionalni pristup pridonosi najnovijim spoznajama o suvremenim unutarnjim migracijama u našoj zemlji. Izvršeno je empirijsko istraživanje na šibenskim otocima, a nalazi su objavljeni u znanstvenoj monografiji Otoci – ostati ili otići?, 2001. Ustanovljeno je da se depopulacija na dalmatinskim otocima u novije vrijeme odvija pod utjecajem negativnog biološkog kretanja (starenja populacije), a ne mehaničkoga. Na smanjeno mehaničko odlijevanje s naših otoka utječe gospodarska i urbana kriza koja je osobito prisutna u litoralnim središtima. Izvršeno je empirijsko istraživanje u ratom zahvaćenim područjima zapadne Slavonije. Raščlamba reintegracijskih procesa istražena je u doktorskoj disertaciji Dragutina Babića u kojoj se tvrdi da je mirnodopska reintegracija moguća, a pozitivniji procesi socijalne interakcije prisutniji su kod starije populacije.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on email
Email
Share on print
Print

Izdanja IMIN-a

Pregledajte našu knjižnicu

Skip to content