Trajanje: 2007.-2014.
Voditelj: Saša BOŽIĆ
Istraživači: Sanja CRNKOVIĆ-POZAIĆ, Silva MEŽNARIĆ, Alka OBADIĆ, Jelena ZLATKOVIĆ WINTER
Znanstveni novaci: Simona KUTI, Rebeka MESARIĆ ŽABČIĆ, Dubravka MLINARIĆ, Marina PERIĆ-KASELJ
Strani suradnici: Walter LALLICH, Maria de Nazaré Oliveira ROCA
Tehnicko osoblje: Vladimira MARIĆ
Kratki opis projekta
Transnacionalne migracije nadopunjuju i transformiraju osnovne značajke dosadašnjih oblika migracija. Ovaj trend sve je vidljiviji i u hrvatskom slučaju. Migracije preko granica nacija-država više ne predstavljaju jedinstven korak stalnog preseljenja iz jedne nacije-države u drugu već prerastaju u transnacionalne migracije. Njihove osnovne karakteristike su veće varijacije u trajanju boravka u novim destinacijama, veća frekventnost mobilnosti preko granica, veće sezonske varijacije kao i stvaranje multidimenzionalnih ekonomskih, političkih, kulturnih transnacionalnih socijalnih prostora. Migranti više ne povezuju samo dva nacionalna društva već stvaraju nov prostor intenzivnih veza preko granica tih društava.
Osnovna pretpostavka istraživanja je da i u hrvatskom slučaju migracije preko granica nacije-države izrastaju u transnacionalne migracije, da se uz postojeće migracijske tokove razvijaju novi oblici mobilnosti te da se preko hrvatskih granica razvijaju transnacionalni socijalni prostori.
Osnovni ciljevi istraživanja su:
- Utvrditi intenzitet, trajnost i frekventnost najvažnijih migracijskih tokova i prostorne mobilnosti (posebice emigracijskih, imigracijskih (regularnih, iregularnih) tokova i tranzitnih migracija, kao i sezonske, radne i potrošačke mobilnosti, remigracije hrvatskih radnih migranata itd.) preko hrvatskih granica;
- objasniti strukturu i oblik transnacionalnih socijalnih prostora preko hrvatskih granica kao i oblik, karakteristike i način raspodjele socijalnog kapitala najvažnijih migrantskih transnacionalnih mreža preko hrvatskih granica.
- Usporediti i utvrditi osnovne sličnosti i razlike između hrvatskog slučaja i tipičnih transnacionalnih migracija.
- Utvrditi osnovne socijalne posljedice migracijskih tokova preko hrvatskih granica (posebice oblike interakcija između imigranata i domaće populacije, općih društvenih i javnih reakcija na posljedice migracijskih tokova, potreba integracije imigranata i remigranata) kao i osnovne socijalne posljedice stvaranja transnacionalnih socijalnih prostora za hrvatsko društvo.
- Predložiti mjere koje se mogu koristiti za formuliranje obuhvatne hrvatske migracijske i migrantske politike na osnovi dobivenih podataka i stečenih iskustava tijekom istraživanja.
U istraživanju se koristi kombinacija društveno-znanstvenih metoda istraživanja ovisno o specifičnostima pojedinog cilja istraživanja, od prikupljanja sekundarnih statističkih podataka o migracijama, prekograničnoj mobilnosti, naturalizaciji itd., iz dostupnih izvora do ekspertnog intervjuiranja, polustrukturiranih intervjua, anketa i analize diskursa.
Provedba projekta
Rezultati istraživanja pokazuju da se i u hrvatskom slučaju razvijaju transnacionalni socijalni prostori, no za razliku od drugih slučajeva u Europi i Americi, transnacionalne socijalne prostore ponajviše razvijaju migrantske grupe koje imaju i status nacionalne manjine, odnosno koje imaju viši društveni i politički status. Usto te grupe, u hrvatskom slučaju nove imigrantske grupe poput kineske, razvijaju i nove oblike transnacionalnih socijalnih prostora – transnacionalne krugove koje karakterizira intenzivna razmjena i protočnost ljudi i resursa te jačanje socijalnih normi unutar grupe poput recipročnosti i obveza koje dodatno generiraju prostornu mobilnost i unutargrupnu solidarnost, ali i stvaraju čvrste granice prema većinskoj populaciji imigracijskog društva. Radna imigracija vezana je uz postojeće obiteljske veze s pripadnicima migrantskih grupa iz vremena bivše SFRJ koji su se u Republici Hrvatskoj etablirali kao nacionalne manjine, no značajan dio migranata nema riješen pravni i socijalni status te su česte remigracije s obzirom na potrebe tržišta rada u Hrvatskoj, posebice u slučaju bošnjačkih migranata. Slučaj albanskih, bošnjačkih i kineskih imigranata u Hrvatskoj pokazuje da se transnacionalna migracija i društveni procesi u jugoistočnoj Europi neopravdano zanemaruju. Povlačenje novih međunarodnih granica od 1990-ih godina do danas učinila je imigraciju u Hrvatsku trajnim procesom, a migrantske je grupe učinila društveno i politički vidljivim. Guste i trajne mreže migranata i njihovih potomaka rasprostiru se preko više nacija-država i lokaliteta te u svakodnevici relativiziraju i premošćuju geografsku distancu te izrastaju u transnacionalne socijalne prostore. Prakse migranata u različitim lokalitetima određuju i jasno strukturiraju svakodnevicu, akcije i planove brojnih drugih članova migrantskih mreža. Resursi u transnacionalnim vezama posebno su relevantni za orijentaciju i biografske projekte svih članova, a često su i važniji od lokalnih socijalnih i institucionalnih veza. Nove imigrantske grupe, posebice transnacionalno organizirane i pluri-lokalno pozicionirane, poput kineskih poduzetničkih obitelji, zahtijevaju nov pristup proučavanju migracijskih procesa koji se temelji na simultanom i pluri-lokalnom etnografskom istraživanju, a manje na istraživanju makroekonomskih faktora koji usmjeruju kretanja populacija preko granica nacija-država jer se orijentacije i planovi unutar mreže razvijaju neovisno o šansama i/ili preprekama na tržištu rada u više zemalja. To znači da buduća istraživanja migracija u jugoistočnoj i srednjoj Europi kao i istraživanja transnacionalnih socijalnih prostora koje razvijaju novi migranti moraju biti oblikovana kao transnacionalni i pluri-lokalni poduhvati, jer se jedino na taj način mogu obuhvatiti svi aspekti konfiguracija svakodnevnih praksi, simbolički sistemi i sinkronizacija migrantskih mreža.
Istraživanje pokazuje da se i migracijska politika mora prilagoditi transnacionalnim migracijama i novonastalim transnacionalnim socijalnim prostorima. Prilagodba mjera migracijske politike mora pratiti i nove transnacionalne aranžmane koje stvaraju sami migranti, odnosno zakonodavac i javni službenici trebaju komunicirati sa snažnim i trajnim društvenim mrežama u više nacija-država i lokacija jer ti aranžmani mogu generirati nove migracije i utjecati na kulturne, socijalne i političke odnose u Hrvatskoj.
Najvažnije publikacije:
Božić, Saša (2007). Strengthening cross-border cooperation in the Western Balkans regarding migration management – Croatia, u: Vladimir Petronijević (ur.). Migration Flows in South East Europe: A Compendium of National Perspectives, Beograd: Group 484, 13-42.
Mlinarić, Dubravka (2009). Emigration Research in Croatia: An Overview, u: Ulf Brunnbauer (ur.). Transnational Societies, Transterritorial Politics: Migrations in the (Post)-Yugoslav Region, 19th-21st Century, Muenchen: Oldenbourg Verlag, 169-191.
Lalich, Vori (2010). The reconfiguration of civil society through ethnic communal development, Cosmopolitan Civil Societies: An Interdisciplinary Journal, 2(1): 63-79.
Mežnarić, Silva (2010). Migration in Croatia: What to expect?, u: Anna Krasteva, Anelia Kasabova i Diana Karabinova (ur.). Migrations from and to Southeastern Europe, Ravenna: Longo Editore, 35-46.
Kuti, Simona i Božić, Saša (2011). Metodološki nacionalizam u društvenim znanostima: konzekvence za društvena istraživanja, Migracijske i etničke teme, 27(3): 325-344.
Kuti, Simona i Božić, Saša (2011). Analitičke dimenzije za istraživanje transnacionalnih aktivnosti: primjer kineskih migranata u Hrvatskoj, Revija za sociologiju, 41(3): 315-340.
Kuti, Simona (2012). Koncepti transnacionalnih socijalnih prostora i polja u istraživanju migracijskih i postmigracijskih procesa, Migracijske i etničke teme, 28(2): 119-141.
Božić, Saša i Kuti, Simona (2012). Kroatien als Immigrationsland: Transnationale soziale Räume der albanischen, bosniakischen und chinesischen Immigranten, u: Angelika Welebil i Jörn Nuber (ur.). Gast:arbeit. Gehen – bleiben – zurückkehren. Positionen zur Arbeitsmigration im Raum Ex-Jugoslawien, Wien: Edition Art Science, 245-276.
Kuti, Simona i Božić, Saša (2013). Transnacionalni socijalni prostori. Migrantske veze preko granica Hrvatske, Zagreb: Jesenski i Turk (u tisku).