| Sadržaj |
UVODNA RIJEČ: Svakoj strani svrha dojde
(Radovan Tadej i Vjekoslava Jurdana) …………………………………………………………………… 9
RADOVAN TADEJ: PAVAO VIDAS – JUNAK SVOJEGA DOBA ………….. 11
PAVAO VIDAS: ŽIVOTOPIS ……………………………………………………………………………… 25
I. PRVI ODLASCI IZ RODNOGA KRAJA (1871. – 1878.) ………………………… 31
– Ja sam si uvijek mislio kako bih otišao u taj svijet …………………………………….. 31
– Ona mi je jako dobra bila ……………………………………………………………………………. 33
– Zatvarajte jadra, momci! …………………………………………………………………………….. 34
– Englezice mlade u šeširima …………………………………………………………………………. 36
II. NAŠ JUNAK SE ŽENI I POSTAJE OTAC (1878. – 1882.) ……………………… 39
– Piše meni majka …………………………………………………………………………………………… 39
– Nisam baš prave volje imao za ženidbu …………………………………………………….. 41
– Na kamenu ne može ništa rasti ni roditi …………………………………………………… 42
– A ja gladan nemam ništa za jesti ……………………………………………………………….. 43
– Kod kuće žena mi je bila porodila kćerku …………………………………………………… 44
III. ZOV DALJINA (Južna Amerika 1882. – 1889.) ……………………………………….. 47
– Mi u Primorju ne možemo živjeti ako po svijetu ne idemo ……………………… 47
– Radnja je sve bolje išla ………………………………………………………………………………… 48
– Što sam više dobivao to sam i više trošio …………………………………………………… 49
– Ovaj kamen što smo razbijali zvao se granit …………………………………………….. 49
– Po treći put u Južnu Ameriku ……………………………………………………………………. 50
– Život u Braziliji ……………………………………………………………………………………………. 51
IV. PUT OKO SVIJETA ZA STO DANA (1889.) ……………………………………………. 53
– Tih nekoliko dana sam lijepo u Bremenu sproveo …………………………………….. 53
– Obučeni u opanke govore hrvatski …………………………………………………………….. 54
– Parabrod se uvijek vogal ……………………………………………………………………………… 55
V. OPET POD JUŽNIM NEBOM (Australija 1889. – 1893.) ………………………. 57
– Vi ste Austrijaki! …………………………………………………………………………………………. 57
– Siromasi bez novca i radnje ………………………………………………………………………… 58
– Junak koji se nije bojao svakoga ………………………………………………………………….. 59
– Muškarca nije bilo ni jednoga …………………………………………………………………….. 61
– Upravo jednoga trebaju za vinograd ………………………………………………………….. 62
– A gdje ih nećeš naći? …………………………………………………………………………………… 64
– Održasmo našu riječ do konca ……………………………………………………………………. 65
– Ona meni daje za tabak i za jesti i za piti ………………………………………………….. 66
– To je bio Hrvat po imenu Paval Matešić ……………………………………………………. 67
– Paul zna lijepo plesati ………………………………………………………………………………….. 70
VI. PREKO PACIFIKA I ATLANTIKA
Iz Australije preko Sjedinjenih Američkih Država u domovinu
(1893. – 1894.) ………………………………………………………………………………………………….. 73
– Lijepo jedem, pijem i pušim, mirno i pobožno …………………………………………… 73
– Pristanem ja kad je nešto po našu kuhano ………………………………………………… 74
– Šurjak koga nisam nikada ni upoznao ……………………………………………………….. 75
– U San Francisco zdravo dodjem …………………………………………………………………. 76
– Tu su svi radili, ali kako? ……………………………………………………………………………. 77
VII. NA AFRIČKOM JUGU (1894. – 1896.) ………………………………………………………. 79
– Sve misli sam u jednu smislio …………………………………………………………………….. 79
– Ja sam bio stara guja ……………………………………………………………………………………. 81
– Put do domovine je bio 45 dana …………………………………………………………………. 83
VIII. U DOMOVINI NA KRAJU XIX. STOLJEĆA (1896. – 1899.) ………………… 85
– Kako narod ovdje može živjeti? ………………………………………………………………….. 85
– Promislim da sam već dosta po svijetu išao ………………………………………………. 86
– Tako ti je u Zagrebu, moj gospodine! …………………………………………………………. 87
IX. BRODOM PREMA JUGU –
Južna Afrika i Argentina (1899. – 1908.) ………………………………………………….. 89
– Kada idem u daleki svijet kao da idem na pir ……………………………………………. 89
– Balote fućkaju meni oko glave i to guste ……………………………………………………. 90
– Krvavi boj za Engleze ………………………………………………………………………………….. 92
– Kaže mi da su svi lopovi …………………………………………………………………………….. 95
– Počeli smo učiti tambure nas deset ……………………………………………………………. 96
– Lopov i ober lopov ……………………………………………………………………………………….. 97
– Samo se čestiti Hrvat može posvetiti tamburi ………………………………………….. 98
– Opet idem u Južnu Ameriku ……………………………………………………………………… 99
X. U ZAVIČAJU NAKON JEDNOG DESETLJEĆA (1908. – 1914.) ………… 101
– Dok sam bio junak mlad ……………………………………………………………………………. 101
– Što sve čovjek mora proživjeti na ovome svijetu! ……………………………………. 102
– Vragovi su me nagovorili ………………………………………………………………………….. 103
– Vidim ja tu nema šale ……………………………………………………………………………….. 105
– To ti je, trubilo Pavle! ……………………………………………………………………………….. 106
XI. POSLJEDNJE PUTOVANJE (Panama i Peru 1914./15.) ………………………. 109
– Priskrbio sam njim svega u kuću ……………………………………………………………… 109
– Pet tisuća metara nad morem …………………………………………………………………… 111
– U majni četiri tisuće stopa duboko …………………………………………………………… 112
PRILOZI (pripremio Radovan Tadej) …………………………………………………………….. 115
1. OBITELJ I ROD PAVLA PAVETE VIDASA …………………………………………… 117
2. RODOSLOVNI SLIJED VIDASOVIH …………………………………………………….. 125
3. STRIC FRAN ………………………………………………………………………………………………… 127
4. OBITELJSKE NESUGLASICE ………………………………………………………………….. 129
5. LAKOMA PREVARA ENGLEŠKA …………………………………………………………. 131
6. DODATAK MENZEROVU ČLANKU ……………………………………………………. 137
7. IZ HRELJINA U DALEKI SVIJET ……………………………………………………………. 139
8. U HRELJINU GODINE DEVETSTO I TREĆE ……………………………………… 143
9. BRAT JOZUIN I ANHALZEROV U TRANSVALU …………………………….. 147
10. PRIMORCI PO SVIJETU ……………………………………………………………………………. 149
11. TAMO NEGDJE NA KRAJU SVIJETA –
HRELJANI NA AFRIČKOM JUGU ………………………………………………………… 153
12. IZVORI …………………………………………………………………………………………………………… 157
VJEKOSLAVA JURDANA: ŽIVOT JE PUTOVANJE
O životopisu Pavla Vidasa kao putopisu i
putovanju kao književnosti ………………………………………………………………………………. 163
1. AUTOBIOGRAFIJA PAVLA VIDASA –
AUTORSKO UMIJEĆE PRIPOVIJEDANJA …………………………………….. 165
1.1. Dragi čitaoče! ………………………………………………………………………………………. 165
1.2. Autobiografski sporazum ………………………………………………………………… 167
1.3. Autobiografija kao putopis ……………………………………………………………… 172
2. KRETANJE I PROSTOR POSTAJU JEDNO …………………………………….. 175
2.1. S Pavlom Vidasom od željeznice do mora …………………………………… 175
2.2. Parobrodi i Vidasova putovanja …………………………………………………….. 177
2.3. Luke u Vidasovim putovanjima …………………………………………………….. 183
2.4. Pavao Vidas putuje sam …………………………………………………………………… 184
3. PUTOVANJE KAO PRIPOVIJEDANJE ……………………………………………… 186
3.1. Putnik i pripovjedač ………………………………………………………………………….. 186
3.2. Snalažljivi putnik ………………………………………………………………………………. 186
3.3. Vidasov leksikon ………………………………………………………………………………… 187
3.4. Putovanje: čin pripovijedanja, ali i sazrijevanja …………………………. 188
4. U POTRAZI ZA… PUSTOLOVINOM ……………………………………………….. 191
4.1. Događajna neravnoteža ……………………………………………………………………. 191
4.2. Pavao Vidas – pustolovni junak …………………………………………………….. 192
4.3. Elementi pustolovnog romana ……………………………………………………….. 197
4.4. Elementi romana o siročetu ……………………………………………………………. 198
4.5. Elementi pikarskog romana ……………………………………………………………. 199
5. ŽIVOTOPIS PAVLA VIDASA U OKVIRU
HRVATSKE PUTOPISNE KNJIŽEVNOSTI …………………………………….. 201
5.1. Hrvatski romantičarski putopis …………………………………………………….. 201
5.2. Vinodol u povijesnom smislu i Vinodol danas ………………………….. 203
5.3. Vinodol: kolijevka Vidasove materinske riječi …………………………… 209
5.4. Pavao Vidas i Matija Mažuranić:
Iz Vinodola u daleke krajeve …………………………………………………………… 211
6. ŽIVOTOPIS PAVLA VIDASA:
PUČKI KNJIŽEVNI FENOMEN ………………………………………………………….. 215
6.1. O pučkom književnom fenomenu …………………………………………………. 215
6.2. Pučki književni fenomen u iseljeničkom ruhu …………………………… 223
6.3. Paremiološka komponenta pučkoga
fenomena u rukopisu Pavla Vidasa ………………………………………………. 231
6.4. Lakoma prevara engleška ……………………………………………………………….. 234
7. ŽIVOTOPIS PAVLA VIDASA –
SVJEDOČANSTVO HRVATSKOG ISELJENIKA ………………………….. 240
7.1. Pavao Vidas – odseljenik u potrazi za… ……………………………………….. 240
7.2. Tako ja mislim i odlučim da odem u Zagreb ……………………………………….. 242
7.3. Ja sam bio obučen po amerikanski ……………………………………………………….. 245
7.4. Iseljavanje Hreljana u prekomorske i druge zemlje ………………….. 249
7.5. Pavao Vidas – tip iseljenika s povratničkom namjerom ………….. 252
7.6. Odselidba kao Vidasovo autorsko djelo ……………………………………….. 254
8. ŽIVOTOPIS PAVLA VIDASA I
HRVATSKA KNJIŽEVNOST TOGA DOBA ……………………………………. 259
8.1. Autobiografija u razdoblju hrvatske književne moderne ………… 259
8.2. Lik iseljenika u hrvatskoj književnosti Vidasova doba ……………. 268
8.3. Pavao Vidas u Matoševu zrcalu ……………………………………………………… 274
8.4. Šetao sam se gdje sam htjeo ………………………………………………………………….. 275
9. ŽIVOT JE PUTOVANJE, A PUTOVANJE PISANJE ………………………. 281
10. LITERATURA ……………………………………………………………………………………………. 285
When I go to a distant world, it is as if I’m going to a feast …
(Summary, translation: Alen Klančar, mag. prim. educ.) …………………………….. 291
IZ RECENZIJA ………………………………………………………………………………………………………. 295
BILJEŠKA O AUTORIMA ………………………………………………………………298
|
| Službene recenzije |
Monografiju su recenzirala tri recenzenta. Evo, izvadaka iz recenzija:
Autorska znanstvena knjiga pod radnim naslovom Putovima Pavla Vidasa: O životu, putovanju i pisanju jednog iseljenika kompleksno je djelo dvoje suvremenih autora Vjekoslave Jurdane i Radovana Tadeja u sklopu koje je priređeno kritičko izdanje Životopisa Pavla Vidasa. Svojim sadržajem i kvalitetno odabranim slikovnim prilozima izvorne povijesne građe relevantan je znanstveni i stručni doprinos poznavanju, razumijevanju i vrednovanju jednog slabije istraženog segmenta hrvatske književne i kulturne povijesti. Priređivanjem za tisak cjelovite izvorne autorove rukopisne građe, stare stotinu i dvadeset godina, koja je samo djelomično bila objavljena u Johannesburgu 1985. godine, autorski je dvojac Jurdana – Tadej učinio dostupnim suvremenom čitateljstvu, a posebno budućim istraživačima ovog segmenta hrvatske književnosti, vrijedan kulturnopovijesni dokument i književni spomenik.
Konceptualizacija kritičkog izdanja rukopisa Pavla Vidasa koja uključuje dokumenarne priloge i znanstvenu raspravu o tekstu čini kritički pripremljen rukopis interesantnim široj stručnoj publici. Osobiti je doprinos završne studije Vjekoslave Jurdane, koja je i opsegom i sadržajem samostalna autorska studija, no povezano s ostalim objavljenim segmentima izdanja čini jedinstvenu cjelinu.
Djelo pridonosi proučavanju korpusa hrvatske književnosti, a posebno žanrova putopisa i autobiografske proze. Priređeno izdanje donosi izvorni autorski tekst putopisa Pavla Vidasa uz njegovu sustavnu kulturnu, povijesnu i književnopovijesnu kontekstualizaciju i komparaciju sa sličnim primjerima hrvatske književnosti. Studija interdisciplinarno pristupa vrijednom, a nedostatno poznatom tekstu i pruža njegovu znanstvenu deskripciju i valorizaciju. Takav koncept pripremljene monografije relevantan je iz književnopovijesne, književnoteorijske, historiografske i kulturološke perspektive.
prof. dr. sc. Estela Banov, Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci
Radi se o višeslojnoj publikaciji koja po prvi put pred hrvatsku javnost donosi integralni rukopis životopisa Pavla Vidasa, emigranta iz Hreljina, koji krajem 19. i početkom 20. st. ispisuje opsežnu rukopisnu građu autobiografske i putopisne prirode, tematizirajući svoj život hrvatskog iseljenika. Svu nabrojenu građu monografija prikazuje u kontekstu bogate i burne, složene povijesti iseljeništva na području Hreljina i Hrvatskog primorja.
Monografiji „Putovima Pavla Vidasa“ prethode tri znanstvena rada ovog autorskog dvojca, koja s njome dijele osnovnu problematiku povezanu uz fenomen hrvatske iselidbe. Usustavljivanju ovakvog prikaza, dakle, prethode znanstvena istraživanja te različita i dragocjena iskustva dvoje autora kojima će u monografiji, uz znanstveno iskustvo, povezati i svoja iskustva književnika.
Fenomen iseljeništva unutar korpusa hrvatske književnosti izrazito je zanimljivo područje, no ono se u hrvatskomu znanstvenoistraživačkom književnoteorijskom smislu, publicistički i kritički zasad marginalno tematizira. Osim navedene znanstvene problematizacije nedovoljno istražene građe koncepta hrvatskog iseljeništva, doprinos je ove monografije tim više što frekventnom području ove književnoteorijske problematike prilazi s dvaju gledišta. Fenomen iseljeništva proučava s gledišta teorije diskurzivnih književnoznanstvenih područja i polazi od istraživanja autobiografske i putopisne građe, te uže, sagledavajući problematiku njena književnopoetski intoniranog, estetičkog iskaza, ali i s gledišta povijesno-sociološkog, o smislu dokumentarističkog i povijesnoprovjerljivog pristupa individualiziranom iskazu svjedoka vremena. Ovom monografijom autori su ponudili smjernice za daljnja istraživanja problematike iseljeništva, koja je, čini se, neodvojiva od same književnosti.
Knjiga donosi vrijedan znanstveni doprinos nekolikim razinama povijesti i teorije književnosti, kao i književnoj kroatistici, budući da podastire mnoga njezina nepoznata područja, a autori u elaboraciji stavova suvereno vladaju deskripcijom teme i razinama njezinih struktura.
doc. dr. sc. Sanja Grakalić Plenković, Veleučilište u Rijeci
Projektni poduhvat objelodanjenja životopisa hrvatskog devetnaestostoljetnog iseljenika Pavla Vidasa autora Radovana Tadeja i autorice Vjekoslave Jurdane predstavlja nešto značajno na više razina. Prva se tiče emigrantske književnosti koja se proučava sa raznih književnih aspekata, druga je tiskanje rukopisa u izvornoj verziji sa slikama, treća ukazivanje na njegovu genezu, a četvrta ljudski angažman u tiskanju ovog rukopisa i pisanja o njemu na način koji nadilazi puko ukoričenje dobiveno po nečijoj zadaći. Hrvatska emigrantska književnost nudi različite rukavce, a u ovom se djelu bogati jednom autobiografijom koja je po koječemu specifična. Radovan Tadej u uvodnom dijelu iznosi biografske podatke o Pavlu Vidasu te sumarno govori o genezi i recepciji njegova Životopisa, dok Vjekoslava Jurdana u opsežnoj studiji na kraju otkriva specifičnosti ovog teksta. Kontekstualizirajući Vidasovo djelo u hrvatsku putopisnu, emigrantsku i modernističku književnost, Vjekoslava Jurdana postavila je visoki cilj istraživanja i perom pedantne književne povjesničarke situirala jednog manje poznatog autora u cjelinu nacionalne književnosti. U teorijskom smislu kreće se u širokom luku od naratologije, genologije i teorije autobiografije do sadržajne, semiotičke i stilističke analize pojedinih fenomena. Sumirati književnoteorijska i književnopovijesna saznanja u jednoj studiji polazi za rukom samo vrsnim književnim i akademskim poslenicima. Trud dvaju autora i mukotrpan rad na rukopisu urodili su plodom značajnim ne samo za hrvatsku nacionalnu filologiju, već i hrvatsku kulturu.
Dr.sc. Tin Lemac, znanstveni suradnik, neovisni istraživač, Zagreb
|
| O autorima |
Radovan Tadej rođen 1956. godine u Zlobinu, pravnik je po naobrazbi, a književnik i publicist po vokaciji. Njegov rodni kraj, njegova povijest, ljudi i običaji, jezik kojim govore ili jezik kojim su govorili, izvorište je i nadahnuće njegovog umjetničkog senzibiliteta i znanstvenog interesa. Objavljuje članke, zapise, studije i pjesme u periodici, tiskao je do sada sedam zasebnih pjesničkih zbirki, a zastupljen je u niz pjesničkih pregleda i antologija. Autor je niza publicističkih i stručnih djela u kojima obrađuje prekomorsku emigraciju iz svojega rodnoga mjesta i Hrvatskoga primorja.
Iseljavanje iz Zlobina (povijesno-sociološka studija) vlastita naklada, Zlobin 1995. godine;
U potrazi za izgubljenim Zlobinjarima – Zlobinski iseljenički čeljadopis: Prilozi istraživanju prekomorskog iseljavanja iz jednog malenog mjesta u zaleđu Hrvatskog primorja, Bakarski zbornik V, Bakar, 1999. godine;
In Search of the Lost People of Zlobin (povijesna studija na engleskom jeziku) prvo izdanje, vlastita naklada, Zlobin, 1999. godine;
In Search of the Lost People of Zlobin – Research on Overseas Emigration from a Croatian Village on the Adriatic Coast (povijesna studija na engleskom jeziku) drugo izdanje, naklada Finatrade&tours d. o. o. Rijeka, 2006. godine;
Priče iz zlobinske starine – prilozi za upoznavanje najstarije prošlosti našega mjesta, četrdeset povijesnih priča objavljenih povodom 170. obljetnice zlobinske župe, Naklada Kvarner d. o. o, Zlobin – Rijeka, 2014. godine.
Prema njegovu scenariju snimljen je 1995. godine, u koprodukciju Istra-filma i HTV-a, dokumentarni film o Josipu Marohniću, rodom iz Hreljina, prvaku hrvatske iseljeničke zajednice u SAD-u s početka 20. stoljeća.
Vjekoslava Jurdana rođena je 1967. godine u Rijeci gdje je završila studij južnoslavenskih jezika i književnosti. Ondje je i doktorirala s tezom o ulozi povijesti i prostora u opusu Drage Gervaisa. Permanentno objavljuje znanstvene i stručne tekstove s područja teorije i povijesti književnosti te eseje i prikaze raznolike tematike. Sveučilišna je profesorica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Objavila je tri opsežne znanstvene monografije i preko sto znanstvenih i stručnih radova u zemlji i inozemstvu (popis svih radova na sučelju Hrvatske znanstvene bibliografije ‒ CROSBI, profil: 30749). O temi egzila, emigracije i nostalgije u književnosti, izlagala je i u Washingtonu te Chicagu, a u Sidneyu je objavila opsežnu znanstvenu studiju. Višestruko je nagrađivana za svoj znanstveni i stručni rad, primjerice, Posebno priznanje Grada Opatije za doprinos u očuvanju i njegovanju tradicijske baštine (2010.) te Nagrada Grada Opatije za područje kulture (2016.) Dobila je i državnu nagradu „Ivan Filipović“ u području znanstvenog i stručnog rada.
Uz svoj znanstveni rad, piše i poeziju i prozu te je članica Društva hrvatskih književnika. Objavila je dvije samostalne pjesničke zbirke, a višestruko je nagrađivana i za svoj književnoumjetnički rad.
Oboje autora zajednički je sudjelovalo na nizu znanstvenih i stručnih skupova o iseljeništvu i migracijama. Među njima i na skupovima koje je organizirao IMIN.
|
Recenzije
Još nema recenzija.