Migracija stanovništva i razvoj Zagreba i okolice

250.00 kn

Autorica: Nada Rajić
Izdavač: IMIN
Godina izdanja: 2020.
Opseg: 388 str.
Format: 24 cm
Uvez: meki
ISBN: 978-953-6028-41-2
Cijena: 250,00 kn

Opis

Knjiga obuhvaća analizu doseljavanja i ukupnih migracijskih procesa na području Zagreba i njegove okolice u razdoblju od 1971. do 2018., u nekim dijelovima i znat- no dugoročnije.

Radi se o detaljnoj demografskoj analizi sagledavanja obujma doseljavanja i ukupnog salda migracije na prirast stanovništva, analizi osnovnih tipova, pravaca i obilježja migracije, utjecaju doseljavanja na brojne strukture stanovništva te istraživanju međupovezanosti migracije s razinom razvijenosti.

Prostorni obuhvat čini Grad Zagreb i Zagrebačka županija pod jedinstvenim analitičkim pojmom zagrebački prostor, a ova sadržajno i metodološki najkompleksnija komponenta kretanja stanovništva analizirana je i prema nižim prostornim jedinicama, uključujući područja gradskih četvrti, naselja, gradova i općina te urbane aglomeracije Zagreb.

Rezultati istraživanja pokazali su da je migracijska bilanca na području Zagreba bila pozitivna u cijelom promatranom razdoblju i u pojedinim među popisnim intervalima te je dominantno utjecala na prirast stanovništva kako grada tako i njegova metropolskog područja odnosno gradske okolice. U promatranom razdoblju cjelina zagrebačkog prostora zabilježila je relativno visok obujam i stope neto migracije. To je, bez obzira na prirodni pad stanovništva i negativni saldo vanjske migracije u najnovijem valu iseljavanja (2013. – 2018.), imalo dominantan utjecaj na prirast ukupnog broja stanovnika, a time i na cjelokupni demografski i društveni razvoj područja istraživanja.

Analiza promjene stupnja urbanizacije povezana s mobilnošću stanovništva, pokazala je vrlo intenzivno širenje urbaniziranog područja naselja gradske okolice, pod dominantnim utjecajem Zagreba, pojavu i rast satelitskih gradova u okolici i postupni prerazmještaj radnih mjesta i drugih sadržaja u prostoru. Ove procese pratio je relativno visoki obujam i udio aktivnog stanovništva koje dnevno cirkulira iz okolnog gravitacijskog i šireg regionalnog prostora prema Zagrebu.

Raščlamba selektivnih obilježja doseljenog stanovništva pokazala je pretežito pozitivan utjecaj migracija na strukturna obilježja ukupne populacije te doprinos doseljenika ekonomskom i društvenom razvoju Zagreba i okolice kao područja doseljenja. Također su prikazane i određene direktne i indirektne posljedice u urbanom razvoju grada, nastale u valovima prekomjernog doseljavanja (prometne, stambene, ekološke i druge).

Na kraju, potvrđena je hipoteza o međuzavisnosti migracije i razine razvijenosti, posebno s gospodarskim razvojem, kretanjem stopa rasta, bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, stopama zaposlenosti i nezaposlenosti te drugim indikatorima opće društvenog razvoja.

Također je dokazana hipoteza da su migracije primarno usmjerene prema područjima s propulzivnijim gospodarskim razvojem, prvenstveno centrima rada odnosno područjima koncentracije radnih mjesta.

Zaključno, zbog novootvorenog problema iseljavanja iz Hrvatske od ulaska u Europsku uniju i s tim i drugim čimbenicima povezanog negativnog salda u vanjskoj migraciji, kako na razini Hrvatske tako i na području Zagreba i njegove okolice i stoga već evidentnih negativnih posljedica smanjivanja mladog radno sposobnog stanovništva, potrebno je aktivnim mjerama populacijske odnosno migracijske politike primarno utjecati na smanjivanje dinamike iseljavanja.

Proces dinamičnog novijeg vala iseljavanja moguće je zaustaviti otklanjanjem naj- značajnijih potisnih faktora iseljavanja odnosno jačanjem privlačnih mjera za ostanak mladih, kao i za novodoseljene i povratnike.

U narednom razdoblju veću pozornost također treba posvetiti utvrđivanju i provedbi zajedničkih razvojnih politika odnosno projekata razvoja na različitim područjima Grada Zagreba i Zagrebačke županije i svih sastavnih jedinica lokalne samouprave. Pri tome, posebno treba voditi računa o provedbi Strategije razvoja urbane aglomeracije Zagreb, u cilju postizanja povoljnijeg demografskog, gospodarskog, komunalnog i cjelokupnog društvenog razvoja ovog ključnog hrvatskog područja.

 

 

SADRŽAJ

 

PREDGOVOR

UVOD

CILJ I PREDMET ISTRAŽIVANJA

1.            TEORIJSKI PRISTUP MIGRACIJAMA

2.            PROSTORNI OBUHVAT I UPRAVNO-TERITORIJALNE PROMJENE

3.            POLOŽAJ I ZNAČENJE ZAGREBA I ZAGREBAČKOG PROSTORA

3.1.        Zagrebački „genius loci”, upravno-političke promjene i naseljavanje od najstarijih vremena

3.2.        Geoprometni položaj kao čimbenik demografskog rasta

4.            SUVREMENO ZNAČENJE ZAGREBA I ZAGREBAČKOG PROSTORA

4.1.        Značenje i posebnosti Zagreba kao središta države

4.2.        Značenje Zagreba kao središta zagrebačkog prostora

5.            KRETANJE UKUPNOG BROJA STANOVNIKA

ZAGREBAČKOG PODRUČJA 1857. – 2011.

5.1.        Ukupan broj stanovnika Grada Zagreba u razdoblju 1857. – 2011.

5.2.        Prostorni razmještaj stanovništva i gustoća naseljenosti Grada Zagreba u razdoblju 1971. – 2011.

5.3.        Ukupno kretanje stanovništva Zagrebačke županije u razdoblju 1857. – 2011.

5.4.        Razmještaj stanovništva u Zagrebačkoj županiji i zagrebačkom prostoru

5.5.        Stupanj urbanizacije na zagrebačkom prostoru i zagrebačka gradska regija

5.6.        Kretanje ukupnog broja stanovnika Grada Zagreba i Zagrebačke županije u razdoblju 2011 . – 2018.

6.            ULOGA PRIRODNOG KRETANJA I MIGRACIJE U UKUPNOM PORASTU BROJA STANOVNIKA ZAGREBAČKOG PROSTORA (1971. – 2018.)

6.1.        Prirodno kretanje stanovništva Zagreba i Zagrebačke županije

6.2.        Saldo migracija na zagrebačkom području u međupopisnim razdobljima 1971. do 2011.

6.3.        Tipizacija općeg kretanja stanovništva

6.4.        Migracija stanovništva Grada Zagreba i Zagrebačke županije u razdoblju 201 . – 2018.

7.            MIGRACIJA STANOVNIŠTVA, VAŽNIJI OBLICI I MIGRACIJSKA OBILJEŽJA

7.1.        Opća obilježja i tipovi migracije

7.2.        Migrantsko (selidbeno) stanovništvo

7.3.        Doseljeno stanovništvo prema migracijskim obilježjima

7.3.1.     Migracije prema području odakle se doselilo

7.3.2.     Migracije prema tipu naselja

7.3.3.     Doseljeno stanovništvo prema vremenu doseljenja

7.4.        Dnevne i povremene migracije u Zagreb i njihovo značenje u procesu suburbanizacije u gradsku okolicu

7.4.1.     Obujam dnevnih i povremenih migracija u Zagreb

7.4.2.     Strukturna obilježja dnevnih migranata

7.4.3.     Gravitacijsko područje cirkuliranja zaposlenih i razmještaj radnih mjesta

7.4.4.     Satelitizacija kao oblik suburbanizacije Zagreba u okolicu

7.5.        Osvrt na vanjske migracije i povratne tokove

8.            UTJECAJ DOSELJAVANJA NA STRUKTURU STANOVNIŠTVA ZAGREBAČKOG PROSTORA

8.1.        Sastav stanovništva prema spolu

8.2.        Dobni sastav stanovništva

8.3.        Obrazovna struktura populacije

8.4.        Ekonomska struktura stanovništva

8.4.1.     Važnost radno sposobnog stanovništva i njegova reprodukcija

8.4.2.     Struktura stanovništva prema aktivnosti

8.4.3.     Struktura stanovništva prema djelatnosti

8.4.4.     Sastav kućanstava

8.5.        Struktura stanovništva prema narodnosti

9.            INDIREKTNI UČINCI MIGRACIJE NA ZAGREBAČKOM PODRUČJU

9.1.        Problemi stambene izgradnje i stambenog zbrinjavanja

9.2.        Prometni problemi

9.3.        Drugi pritisci na okoliš

10.          MEĐUZAVISNOST MIGRACIJA I RAZINE RAZVIJENOSTI 1971. – 2018.

11.          ZAKLJUČCI I PRIJEDLOZI ZA GRADSKO-REGIONALNU POLITIKU

Popis slika (kartografski pregledi, grafikoni)

Popis tablica

Popis oznaka i kratica

Korištena literatura

Popis korištenih izvora

Sažetak

Summary

O autoru

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Migracija stanovništva i razvoj Zagreba i okolice”

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Skip to content