Gradovi potopili škoje - promjene u malim otočnim zajednicama

120.00 kn

Autorice: Sonja Podgorelec, Sanja Klempić Bogadi
Izdavač: IMIN
Godina izdanja: 2013.
Opseg: 198 str.
Format: 25 cm
Uvez: meki
ISBN: 978-953-6028-29-0
Cijena: 120,00 kn

Opis

Knjiga se bavi analizom promjena načina života u malim otočnim zajednicama šibenskih otoka Zlarina, Prvića, Krapnja, Kaprija i Žirja, posebice u posljednjih pedesetak godina. Istraživački koncept uključuje geografski, demografski i ekonomski pogled na inzularnost te sociološko-psihološku analizu otočne svakodnevice. Uz analizu literature, izvora i sekundarnih podataka, provedeno je i anketno istraživanje na odabranih pet otoka šibenskog arhipelaga.

Desetljeća nepovoljnih društveno-gospodarskih prilika na promatranim otocima značajno su utjecala na njihov demografski razvoj, koji karakterizira višedesetljetna depopulacija koja je osnažila njihov položaj perifernih i problemskih prostora. Danas na šibenskim otocima obuhvaćenima istraživanjem živi otprilike pet i pol puta više stanovnika starih 65 i više godina nego djece do četrnaest godina. Preostalo mlađe otočno radno aktivno stanovništvo zbog nedostatka radnih mjesta na otoku i nemogućnosti zapošljavanja prisiljeno je i dalje se iseljavati u potrazi za poslom. Posljedica svih tih procesa starenje je stanovništva, koje se ogleda u svim aspektima života malih otočnih zajednica.

Usprkos sličnosti demografskih obilježja te uvjeta društvenog i gospodarskog razvoja temeljnu razliku među stanovnicima šibenskih otoka čini različito migracijsko iskustvo pojedinaca što su autorice iskoristile za izradu tipologije otočnog stanovništva s obzirom na način i oblik sudjelovanja u migraciji. Promjene koje pojedinci s obzirom na migracijsko iskustvo unose u otočnu zajednicu posljedica su života u različitim društveno-kulturno-gospodarskim uvjetima u raznim sredinama, odnosno razlika između urbanog društva i ruralne zajednice, različitih razina komunalne i kulturne infrastrukture, mogućnosti koju pruža pojedina vrsta društva (razlika između otoka i kopna) na razini razvoja društvenih mreža, društvenoga kapitala, emocionalnih veza, načina stanovanja i sl. Zahvaljujući migracijskoj povijesti, a u novije vrijeme i suvremenim tehnologijama, otočani su usprkos prostornoj ograničenosti i svojevrsnoj izoliranosti desetljećima izloženi različitim izvanotočnim utjecajima, koji polako mijenjaju njihov način života. Ipak, usprkos društvenim promjenama, određene karakteristike otočnosti, posebice osjećaj pripadnosti zajednici i bliskost članova, i dalje su snažno prisutne u svim promatranim zajednicama na malim šibenskim otocima. Otok je i dalje čvrsta točka u životu stanovnika, pa i onih koji žive izvan otoka, jer zadržavaju snažni osjećaj pripadnosti relativno homogenoj i intimnoj otočnoj zajednici, u kojoj postoji čvrsti osjećaj povezanosti njezinih članova.

 

Nedvojbeno je da na malim šibenskim otocima danas nema dovoljno radne snage, a ni tržište nije dovoljno veliko, što sve zajedno onemogućuje ostvarenje profita pri ulaganju privatnog sektora, malih i srednjih poduzetnika u otočne projekte. Zato je tu presudna uloga države, koja bi trebala uložiti u određene gospodarske grane, infrastrukturu i aktivnosti, bez kojih će život na otocima potpuno zamrijeti, i to bez obzira na to vraća li se uloženo u konačnici državi izravno kao ekonomska korist, odnosno zarada.

* * *

Istraživački pristup počiva na kompleksnome, višedimenzionalnom konceptu koji uključuje geografski, demografski i ekonomski pogled na inzularnost te sociološko-psihološku analizu otočne svakodnevice. Takav pristup urodio je izvrsnim rezultatom: dobiven je sveobuhvatan i minuciozan uvid u način života malih otočnih zajednica u kontekstu krupnih društvenih i gospodarskih promjena. (…) Predočeni rukopis rezultat je golema truda afirmiranih znanstvenica, znanstvenoga pristupa i dobra poznavanja otočnoga prostora. Zaključno i najkraće rečeno, riječ je o izvornome, teorijski i metodološki dobro utemeljenome znanstvenom djelu, pisanom zanimljivo i pitko. (…) Knjiga će zasigurno pobuditi zanimanje stručnjaka različitih profila, a vjerujem da će zainteresirati i širi krug čitatelja.

(Izvadak iz recenzije prof. dr. sc. Ive Nejašmića)

Otoci su, kako autorice i same sugeriraju, cjeline čije razumijevanje traži cjelovit, holistički pristup. Već u predgovoru može se zapaziti da je pristup koji odabiru istovremeno i znanstveno-istraživački i „angažiran”, pa u tom smislu valja istaknuti i odluku da se otočne zajednice sagledaju „iznutra”, kroz nastojanje autorica da im se približe, da ih „čuju” iz prve ruke, kako bi ih mogle razumjeti, a onda i interpretirati. U tu svrhu provedeno je i empirijsko istraživanje, čiji su rezultati značajan temelj ovoga teksta. Usto, iz perspektive im ne izmiče ni „poetika otočnosti”, kojom dopunjavaju znanstvenu analizu, svjesne da tema traži više diskursa, uključujući i umjetnički, čije je svojstvo da ono najvažnije što se o pojavama može reći sažme u nekoliko rečenica poetičnog izraza, ostavljajući prostor za individualne razlike, varijabilnost doživljajâ i subjektivnih interpretacija.

(Izvadak iz recenzije dr. sc. Anke Mišetić)

 

 

SADRŽAJ

PREDGOVOR

1. UVOD ILI ŠTO JE OTOK I KAKO GA ISTRAŽIVATI?

1.1. Definicija malog otoka

1.2. Istraživanje

1.2.1. Predmet istraživanja

1.2.2. Metoda istraživanja

1.2.3. O uzorku

1.2.4. Obrada podataka

2. MIGRACIJA KAO OTOČNA RUTINA

2.1. Otočna demografija

2.1.1. O naseljenosti šibenskih otoka do 1857.

2.1.2. Kretanje broja stanovnika šibenskih otoka od 1857. do 1948.

2.1.3. Kretanje broja stanovnika šibenskih otoka nakon Drugoga svjetskog rata

2.2. Otoci – migracijska polazišta i odredišta

2.2.1. Migracijski tokovi na šibenskim otocima

2.2.2. Tipologija otočnih migranata

3. OTOCI NA EKONOMSKOJ MARGINI

3.1. Ekonomija malih otočnih zajednica

3.1.1. Odnos grada Šibenika i otoka

3.1.2. Otočni turizam

3.2. Transformacija otočnog prostora

4. OTOČNA ZAJEDNICA

4.1. Male otočne zajednice – na granici između ruralnoga i urbanoga

4.2. Društveni aspekti kvalitete života u otočnoj zajednici

4.3. Odnos prema turistima

4.4. Odnos prema doseljenicima

5. NAČIN ŽIVOTA NA MALIM OTOCIMA

5.1. Prednosti i nedostaci otočnoga života

5.2. Osjećaj sigurnosti

5.3. Slobodno vrijeme otočana

5.4. Osamljenost

5.5. Obiteljski život i osamljenost

6. KVALITETA ŽIVOTA

6.1. Povezanost otoka s kopnom

6.2. Otočni sadržaji

6.3. Zdravstvena, institucijska i izvaninstitucijska skrb na šibenskim otocima

6.3.1. Zdravstvena zaštita stanovništva šibenskih otoka

6.3.2. Institucijska skrb za starije otočno stanovništvo

6.3.3. Izvaninstitucijska skrb za starije otočno stanovništvo

6.3.4. Otočni razvoj kroz prizmu novih tehnologija

6.4. Subjektivna procjena zadovoljstva životom

7. ZAKLJUČAK

8. LITERATURA I IZVORI

POPIS TABLICA POPIS SLIKA

SUMMARY

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Gradovi potopili škoje – promjene u malim otočnim zajednicama”

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Skip to content