Sredinom travnja 2021. izišla je iz tiska knjiga autora Vlatke Dugački, Lane Peternel i Filipa Škiljana Nestala naselja u Republici Hrvatskoj u izdanju Instituta za migracije i narodnosti, Instituta za društvena istraživanja i izdavačke kuće Plejada. Autori su knjigu podijeli u tri dijela.
Prvi dio se bavi antropološkim promišljanjem o praznim prostorima, drugi dio daje demografski pregled pražnjenja teritorija Hrvatske, a u trećem dijelu autori donose katalog nestalih naselja u Hrvatskoj prema popisu iz 2011. godine.
U Hrvatskoj prema posljednjem popisu stanovništva postoji 150 nenaseljenih naselja, dok ih je u popisu stanovništva iz 2001. bilo 105. U popisu iz te godine naveden je i podatak da postoji još 40 naselja u kojima živi tek jedan stanovnik te još 58 naselja sa svega dva stanovnika. U razdoblju od posljednjega popisa neka su od tih naselja potpuno opustjela, odnosno u njima više nitko ne živi. Kroz popise stanovništva koji su se obavljali od 1857. godine vidljivo je da je mnogo naselja tijekom vremena nestalo, da su neka promijenila svoja imena, da je jedan dio naselja pripojen drugim naseljima, odnosno da su neka od njih podijeljena.
Ovo se istraživanje isključivo odnosi na nenaseljena naselja, dakle ne na bivša naselja s obzirom da ona nisu ni uvrštena u popis stanovništva 2011. Naime, u ovom su istraživanju u obzir uzeta isključivo naselja koja formalno još uvijek postoje i koja se vode kao naselja, ali koja 2011. godine nisu imala niti jednoga prijavljenog stanovnika, odnosno čiji je broj stanovnika bio 0.
U ovoj monografiji razmatraju se dugoročni demografski procesi u Hrvatskoj u trajanju od gotovo dva stoljeća, s aspekta podataka dobivenih od prvoga popisa stanovništva 1857. godine do posljednjega 2011. godine. U njima je posebna pozornost posvećena depopulaciji, njezinim uzrocima, sastavnicama (prirodnim promjenama i migraciji), prostornim aspektima depopulacije, njezinom širenju i neravnomjernom razmještaju stanovništva) te starenju stanovništva (ukupno i prema pojedinim starosnim kontingentima).
Monografija je primarno posvećena depopulaciji, koja je, uz proces starenja stanovništva, temeljni opći reprodukcijski proces koji obilježava demografske promjene u Hrvatskoj. Naime, demografsko pražnjenje zahvaća danas veće ili manje dijelove hrvatskoga državnog prostora bez obzira na njihova geografska ili razvojna obilježja.
U istraživanju autori su se ponajprije koristili terenskim istraživanjima, ali osim obilaska napuštenih naselja, služili su se arhivskom građom pohranjenom u Hrvatskom državnom arhivu te relevantnom literaturom i periodičkim publikacijama. Važne podatke dobili su i korištenjem mrežnih izvora u kojima su nalazili aktualne podatke o pojedinim naseljima, želeći tako dobiti zaokruženu cjelinu o konkretnim naseljima i samoj depopulaciji. Potrebno je naglasiti kako je tema historijskih, kao i suvremenih migracijskih kretanja dio istraživačke tradicije dvaju instituta – Instituta za migracije i narodnosti te Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, suizdavača ove publikacije. Publikaciju su recenzirali dr. sc. Dragutin Babić, dr. sc. Ivan Lajić i dr. sc. Ankica Marinović.