Migracije i identiteti u Južnoj Americi i jugoistočnoj Europi: povijesni, kulturni i politički aspekti

Opis

Preuzeto iz uvoda

Međunarodna znanstveno-stručna konferencija Migracije i identitet: ekonomija, kultura i država održana je u Zagrebu 6., 7. i 8. prosinca 2018. godine. Glavni organizator bio je Institut za migracije i narodnosti, pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora i Grada Zagreba te u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilištem Vern i Hrvatskom maticom iseljenika.

Omogućivši sudjelovanje znanstvenika i stručnjaka ne samo iz Hrvatske i regije, nego i iz hrvatske dijaspore i latinskooameričke akademske zajednice, stvorilo je uvjete za realizaciju dvaju panela na španjolskom jeziku, koji su imali hibridni modalitet rada, kombinirajući klasična i virtualna sudjelovanja. Na prvom panelu, “Migracijski procesi u Južnoj Americi: povijest, identiteti i izazovi za istraživanje“, sudjelovalo je šest izlagača iz Perua, Venezuele, Čilea, Argentine i Bolivije. Drugi panel, “Migracijski procesi i konstrukcija identiteta u Južnoj Americi i Jugoistočnoj Europi: kultura, nacionalne države i nacionalizmi“, bio je prilika za upoznavanje s radom dvanaest istraživača iz Hrvatske, Argentine i Slovenije.

Teme koje su obrađivane u izlaganjima bile su različite, ali se mogu smjestiti u neke glavne tematike, kao što su hrvatske i slovenske migracije u Argentinu, identitetski procesi i ponovne identifikacije potomaka hrvatskih i slovenskih doseljenika u Južnoj Americi (posebice u Argentini, Čileu, Peruu i Venezueli), kulturno i političko djelovanje hrvatskoga iseljeništva, statistička analiza i potreba za točnim podatcima o migrantskim zajednicama, položaj i uloga žene kao održavateljice identiteta u migracijskim procesima, zajedničko udruživanje, književnost kao način pristupa i izvora analize migracijskih procesa te progonstvo i državna izgradnja Bosne i Hercegovine i njezine politike povratka izbjeglica i raseljenih osoba.

Važan je zaključak održanih panela na španjolskom jeziku činjenica da postoji potreba za interdisciplinarnim pristupima obradi migracijskih pitanja, koji bi uključivali područja kao što su sociologija, antropologija, povijest, književnost, političke znanosti, demografija, ekonomija, komunikologija i psihologija. Iz tih novih pristupa, primjetno je kako se koncept identiteta mora problematizirati i denaturalizirati, kako bi se odvojio iz utjecaja nacionalizma i folklora te se sagledao u cjelini svoje složenosti koja uključuje političke utjecaje, odnose moći, ekonomske interese, emocionalne elemente, obiteljske priče, odnose s drugima i strateške odabire. Isto tako, istaknuta je relevantnost preispitivanja veza jezika i identiteta, uzimajući u obzir činjenicu da se na više načina u Južnoj Americi sačuvao hrvatski identitet na španjolskom jeziku. Nadalje, naglašena je pogodnost stvaranja i vremenskoga održavanja tematske, regionalne i međunarodne artikulacije i povezivanje što se tiče istraživanja o migracijama i identitetskom pitanju te je u tom smislu ponovno potvrđena važnost održavanja panela na španjolskom jeziku.

Radovi predstavljeni na ta dva panela objavljeni su po prvi put na hrvatskom ili engleskom jeziku u Zborniku radova s Međunarodne znanstveno-stručne konferencije Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država, koji je uredio IMIN, pod koordinacijom ravnateljice Marine Perić Kaselj. Vraćajući se na zaključke konferencije, a s namjerom doprinosa dijalogu i akademskoj raspravi između regija i kontinenata, čime se nadilaze disciplinarna i nacionalna ograničenja koja su godinama karakterizirala polje migracijskih proučavanja, ova knjiga uključuje te radove, ali ovaj put na hrvatskom i španjolskom jeziku.

Knjiga počinje s četiri istraživanja s povijesnoga aspekta. Prvi od njih, Hrvatsko useljavanje u Arequipu u 20. stoljeću autora Jianphier Pletickosich López daje  pregled s međunarodnoga i lokalnoga konteksta hrvatskoga useljavanja u Peru, a zatim se fokusira na naseljavanje Hrvata u Arequipiu tijekom 20. stoljeća.

Na istom tragu, korištenjem kvalitativne istraživačke metode Suzana Jurković proučava Iseljavanje Trogirana na primjeru obitelji Avanić. Na temelju intervjua i svjedočanstava članova obitelji, cilj je rada razumjeti okolnosti koje su potaknule iseljavanje te renomirane obitelji pekara i slastičara, koja je krajem pedesetih odlučila zatvoriti vrata gotovo stoljetnoga obiteljskoga obrta.

U poglavlju Doprinos hrvatskih doseljenika u Venezueli neovisnosti Republike Hrvatske (1945. – 1991.), Oliver Zambrano Alemán arhivskim radom i intervjuima analizira značajan rad hrvatske zajednice u toj zemlji u procesu obnove hrvatske države i njezina međunarodnoga priznanja.

Četvrti povijesni rad autora Cristian Sprljan, naslovljen Statistička analiza hrvatske zajednice u Argentini. Rekonstrukcija prošlosti i projektiranje budućnosti, predstavlja rezultat analize podataka o dolascima doseljenika u Argentinu, na temelju informacija sadržanih u izvještajima iskrcaja iz luke Buenos Aires, koje se čuvaju u Centru za latinskoamerička migracijska istraživanja (Centro de Estudios Migratorios Latinoamericanos – CEMLA).

Nakon radova usmjerenih na povijesna istraživanja, knjiga sadrži i druge radove iz drugih disciplina, poput antropologije, sociologije, komunikologije, kulturoloških studija, kulturne i književne analize, koji na različite načine nadopunjuju prethodna djela.

Prvi od tih radova, autora Juan Carlos Radovich naslovljen Neka usputna pitanja u vezi s identitetskim procesima hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Argentini,  sadrži vrijedne prijedloge za analizu identitetskih procesa, uz detaljno proučavanje uzroka i sastava migracija te načina života i društvenosti koji su obilježili prve godine naseljavanja hrvatskih doseljenika krajem 19. i sredinom 20. stoljeća.

Slični zaključci mogu se iščitati iz članka Procesi etničkog preporoda među potomcima slovenskih iseljenika u Argentini. Iz povijesne antropološke perspektive i prema interakcionističkim i instrumentalističkim pristupima, Nadia Molek namjerava opisati i usporedno analizirati dva slučaja etnogeneze ili reetnizacije, jedan u pokrajini Entre Ríos, a drugi u sjevernoj Patagoniji.

Relacijski, dijaloški, procesualni i dinamički način na koji novi antropološki pogled shvaća identitet prisutan je i u tekstu O Hrvatima i Jugoslavenima iz južne provincije Santa Fe. Migracijska iskustva, identiteti i udruženja autorice Cristina Solian koji ima cilj rekonstruirati migracijska iskustva doseljenika iz Jugoslavije u Rosario i druge gradove južnoga Santa Fea, u različitim migracijskim valovima u razdoblju od kraja 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća.

Komplementarna analiza etničkoga udruživanja može se pronaći u tekstu autora Leandro Rossano Sukich Slovenska imigracija u Argentinu iz komunikacijske perspektive: Slovensko društvo za uzajamnu pomoć u Córdobi, koji proučava migracijski fenomen integrirajući sociološke, fenomenološke i komunikacijske perspektive, uzimajući u obzir simbolički interakcionizam i funkcionalizam kao način analize društvenih pojava.

Analiza komunikacije, iz antropološke perspektive, pristupa se u radu autorice Paula Gadže Hrvatska kultura na španjolskom jeziku: Analiza triju radijskih programa Hrvatske zajednice u Argentini, koje obraća pozornost na mogućnosti koje otvara razvoj novih komunikacijskih tehnologija i njihov utjecaj na identitetske procese.

Identitetski procesi hrvatskih doseljenika i njihovih potomaka te utjecajem novih komunikacijskih tehnologija na njih, posebice formiranje virtualnih dijasporskih zajednica, također su predmet analize poglavlja Izgradnja hrvatskog identiteta u Južnoj Americi, autorica María Florencia Luchetti, Marina Perić Kaselj i Natasha Kathleen Ružić, koji predstavlja preliminarne rezultate istraživanja koje je u tijeku, a čiji je cilj analizirati neke identitetske crte potomaka hrvatskih doseljenika u Latinskoj Americi.

Očuvanje identiteta u migracijskim procesima obrađuje se i u sljedećem radu, koji se fokusira na važnost koju je rodna perspektiva dobila u suvremenim istraživanjima, za razliku od klasičnih ili tradicionalnih analiza koje su važnost žena učinile nevidljivom. U radu Žene kao oslonac identiteta u migracijskim procesima, Liliana Majic obrađuje taj fenomen iz interdisciplinarnoga presjeka kulturnih studija i društvene komunikacije.

Uloga žena u migracijskim procesima, ali u vezi s određenim tipom migracija, migracija izbjeglica, te s fokusom na funkcije i aktivnosti koje mogu obavljati u emigraciji, istražuje rad autora Pabla Davida Arraigade Dubravka Ugrešić: Žena govori o izgnanstvu. O prošlosti, sadašnjosti i budućnosti?

Sociološka analiza problematike izgnanstva nalazi se u radu Zašto se vratiti? Politike za povratak izbjeglica i raseljenih osoba i državna izgradnja Bosne i Hercegovine u kojem Matías Figal istražuje na temelju analize primarnih i sekundarnih izvora prikaze rata u Bosni i Hercegovini (1992. – 1995.), razmatrajući simboličke i materijalne učinke službenih govora.

Izdavač: Institut za migracije i narodnosti, Zagreb