Zagreb, 10. i 11. studenoga 2016.
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Institut za migracije i narodnosti iz Zagreba organizirali su međunarodnu znanstvenu konferenciju Suvremeni migracijski trendovi i tokovi na prostoru jugoistočne Europe koja je održana 10. i 11. studenoga 2016. u konferencijskoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Pozdravnim govorima na početku konferencije svima prisutnima obratili su se dr. sc. Marijana Belaj, pročelnica Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, gđa Corinne Meunier, veleposlanica Francuskog veleposlanstva u Zagrebu, dr. sc. Dubravka Mlinarić u ime v. d. ravnatelja Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu te predstavnici Filozofskog fakulteta.
Cilj konferencije bilo je komparativno razmatranje recentnog kretanja stanovništva na prostoru jugoistočne Europe: u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Italiji, Austriji, Bugarskoj, Kosovu, Makedoniji i Grčkoj, a središnje teme bile su iseljavanje, tranzit i useljavanje u navedene zemlje u širem europskom i svjetskom kontekstu u posljednjih dvadesetak godina, tj. prije pristupanja EU, u procesu pristupanja EU i nakon ulaska u EU, kao i u svjetlu trenutačne „krize” povezane s izbjegličkim tokovima. Na konferenciji je sudjelovalo pedeset istraživača raznorodnih disciplina iz dvanaest europskih zemalja: etnolozi i kulturni antropolozi, sociolozi, politolozi, demografi, geografi, povjesničari, pravnici i drugi.
Na konferenciji je predstavljeno 37 izlaganja u devet sesija.
Teme izlaganja u prvoj sesiji pod naslovom „Istraživanje migracija: teoretska i metodološka polazišta” odnosila su se na stare/nove koncepcijske, metodološke i teoretske dvojbe. Otvoren je i prostor za raspravu o raznim modelima moguće buduće suradnje znanstvenika koji se bave pitanjima migracija, izbjeglištva, integracije i transnacionalizma.
U središtu druge sesije pod naslovom „Izbjeglice i azil: Balkanska ruta u fokusu” bila su nedavna tranzitna kretanja izbjeglica i prisilnih migranata Balkanskim koridorom/rutom, a u metodološkim pristupima u izlaganjima sudionika spojena su opažanja, intervjui i priče migranata.
Sljedeća sesija „Izbjeglice i azil: ‘kriza’, tokovi i odgovori” pozabavila se sličnim pitanjima, usredotočujući se i na povijesne, medijske i policy aspekte „krize” i pristupa njezinom rješavanju.
Izlaganja u četvrtoj sesiji „Prisilne migracije i raseljavanje u regiji” bila su utemeljena na istraživanju provedenome u okviru Regionalnog istraživačkog promotivnog programa za zapadni Balkan u kojemu je sudjelovalo 28 istraživača iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova.
Zadnja sesija prvoga dana „Integracija imigranata i manjine” fokusirala se na poslijemigracijske pojave i procese.
U fokusu izlaganja prve sesije drugoga dana „Migracije, rad, rod i religija” bili su različiti poduzetnički, religiozni i rodno-specifični faktori i uzorci koji se odnose na migracije.
U sedmoj sesiji „Migracije, diskursi i mediji” raspravljalo se o utjecaju političkih, javnih i stručnih diskursa i medijskog izvještavanja na probleme koji se tiču migracija.
Sljedeća sesija „Mobilnosti i dijaspora: odluke, iskustva, povratci” bavila se različitim oblicima mobilnosti te različitim iskustvima i kretanjima dijasporskih zajednica.
U posljednjoj, devetoj sesiji, „Mobilnost i dijaspora: obitelj, mreže, stilovi života” rasprava je bila usmjerena na mreže, prekogranične aktivnosti i svakodnevna iskustva migranata.
Kroz izlaganja, rasprave i neformalne razgovore ostvareno je nekoliko ciljeva konferencije: razmotrili su se opći trendovi u suvremenim predmigracijskim, migracijskim i poslijemigracijskim procesima u jugoistočnoj Europi i šire, usporedila su se iskustva različitih zemalja i među njima otkrile sličnosti dok se istodobno ukazalo na njihove razlike i nacionalne posebnosti.
Povezivanje i umrežavanje znanstvenika iz različitih disciplina s ciljem boljeg razumijevanja društvenih i drugih izazova koje migracije postavljaju pred moderna europska društva može poslužiti kao temelj i mogućnost budućih suradnja.