Menu
II Međunarodni znanstveno-stručni skup
Migracijski procesi između Hrvatske i Južne Amerike
“Prema transnacionalnom i transdisciplinarnom polju proučavanja”
Virtualni skup
15. do 17. veljače 2022.
Institut za migracije i narodnosti (IMIN), Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (FHS-UNIZG), Institut za društvene i političke studije Patagonije Nacionalnog sveučilišta u Patagoniji „San Juan Bosco“ (IESyPPat-UNPSJB), Fakultet obrazovnih znanosti Sveučilišta u São Paulu (FE-USP), Sveučilište u Dubrovniku (UNIDU) te Međunarodna mreža istraživača migracijskih procesa između Hrvatske i Južne Amerike pozivaju sve znanstvenike, stručnjake i zainteresirane da pošalju sažetke radova za sudjelovanje na II Međunarodnom znanstveno stručnom skupu Migracijski procesi između Hrvatske i Južne Amerike “Prema transnacionalnom i transdisciplinarnom polju proučavanja” koji će se održati online dana 15., 16. i 17. prosinca 2021. godine.
Ako imate nekih dodatnih pitanja oko sudjelovanja ili slanja sažetaka kontaktirajte nas na email: maria.luchetti@imin.hr
Intenziviranje migracijskih procesa između kraja 19. i početka 20. stoljeća karakterizira najvažniju fazu kretanja stanovništva koja se desila između europskog i američkog kontinenta. Uz ovu masovnu fazu, migracijska iskustva koja potječu s područja sadašnje Republike Hrvatske uključuju prethodne i naknadne faze, jasno razlikovne prema svojim uzrocima, posljedicama, dinamici, socio-demografskom sastavu, područjima podrijetla i odredišta, između ostalih relevantnih faktora. Kao globalni fenomen, migracijski pokreti između Hrvatske i Južne Amerike značili su veliku transformaciju društava koja su bila zahvaćena tim pojavama, čiji su različiti učinci još uvijek na snazi. Iako je nepoznat točan broj Hrvata koji su stigli na južnoameričke obale, prema posljednjim istraživanjima, procjenjuje se da trenutno najmanje 750.000 osoba hrvatskog podrijetla živi u južnom dijelu američkog kontinenta. Postojeća komplementarnost u transoceanskoj migracijskoj dinamici ima svoju korelaciju u komplementarnosti znanstveno-akademske produkcije. Međutim, unatoč važnosti ovih procesa za društva podrijetla i odredišta, još uvijek su oskudna sustavna i specifična istraživanja koja se bave višestrukim dimenzijama složenih migracijskih procesa. Većina je radova napravljena iz povijesne i faktografske perspektive, utvrđujući uzroke, posljedice, karakteristike i periodizacije te ističući aktivnosti migranata u novim naseljima, njihovu povezanost sa zemljom i načine života, integraciju i očuvanje identiteta. Osim toga, prevladala je i nacionalna perspektiva koja se usredotočila na jedan ili drugi pol migracijskog pokreta, o čemu svjedoči razlika između proučavanja iseljavanja ili useljeničkih pojava, koja dominira hrvatskom, odnosno američkom produkcijom. Posljednjih godina, područje migracijskih studija počelo se umnožavati i diversificirati, uključujući minorne migrantske skupine i migracijska odredišta, analizu (i/e)migracijskih politika, procese uključivanja-isključivanja (i/e)migrantske populacije, politike sjećanja i upotrebe prošlosti, procese povratka, kao i druge nove teme, pitanja, analitičke perspektive i teorijsko-metodološke problematizacije.
S obzirom na potrebu doprinosa oživljavanju znanstvenog znanja, te identificiravši kao ozbiljne prepreke toga jezik (hrvatski ili španjolski) na kojemu su istraživanja uglavnom napisana, 2018. godine su organizirani i koordinirani paneli na španjolskom jeziku u okviru Trećeg hrvatskog iseljeničkog kongresa “Odlazak, ostanak, povratak”, organiziranog u Osijeku pri Centru za istraživanje hrvatskog iseljeništva, te Međunarodnog znanstveno stručnog skupa. Migracije i identitet: Kultura ekonomija, država, održanog u Zagrebu pri Institutu za migracije i narodnosti. Prilikom prvog skupa sudjelovalo je petnaest istraživača iz Hrvatske, Argentine, Čilea i Venezuele, a drugom su se pridružili i znanstvenici i stručnjaci iz Slovenije, Čilea, Perua i Bolivije.
Ta su iskustva bila prethodnica Međunarodnog znanstveno stručnog skupa Migracijski procesi između Hrvatske i Južne Amerike “Povijest, kultura i društvo” koju smo proveli u Zagrebu prije dvije godine s ciljem stvaranja stalnog institucionalnog komunikacijskog prostora u kojem bi se moglo razmjenjivati iskustva, prezentirati rezultate istraživanja, raspravljati o teorijskim i metodološkim izazovima, promicati inovativne analitičke pristupe i surađivati u stvaranju međunarodne mreže koja se bavi različitim aspektima migracijskih procesa između Hrvatske i južnoameričkih zemalja.
Prihvaćanje i značaj ovog prvog skupa, rezultat zajedničkog rada istraživača i akademskih institucija s obje strane Atlantika, istaknuli su važnost ovog institucionalnog prostora i potrebu da ga se nastavi širiti i učiniti vidljivijim. Ovo prvo izdanje okupilo je gotovo sedamdeset istraživača i stručnjaka iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Argentine, Bolivije, Brazila, Čilea, Perua, Rusije i Venezuele, koji su raspravljali o problemima odnosnim na baštinu, identitet, kolektivno sjećanje, kulturne politike, povratničke migracije, različite aktivnosti hrvatske zajednice u Južnoj Americi, poučavanje i proučavanje jezika, uloga žena u migracijskim procesima, povijesni aspekti, metodološki izazovi, arhivska pitanja, među ostalima. Ovo analitičko bogatstvo i tematska raznolikost sadržani su u nadolazećoj knjizi koja ima za cilj nadoknaditi nedostatak interdisciplinarnih pristupa, doprinoseći povećanju dijaloga između istraživača iz različitih zemalja s ciljem jačanja transnacionalnog i transdisciplinarnog polja proučavanja.
U istom smislu, ovo pozivno pismo ima za cilj proširiti i produbiti postojeće istraživačke smjerove, dajući prednost razvoju inter i transdisciplinarnih perspektiva, koje pružaju nova znanja za bolje razumijevanje društava podrijetla i odredišta te veza između njih. Poseban interes dobiva razvoj transnacionalnih i međusektorskih pristupa koji oporavljaju i povezuju različite teorijske i metodološke tradicije te interpretativne paradigme. Regionalne povijesti, usmena povijest i mikro povijest su dobrodošle, kao i sociološka, antropološka, ekonomska, komunikacijska, politička, psihološka, književna, lingvistička, semiotička, audiovizualna proučavanja, među mnogim drugim mogućim pristupima. Prihvaćeni sažeci objavit će se u knjizi za vrijeme održavanja skupa. Nakon toga, bit će zaprimljeni cjeloviti radovi, a oni koji na zadovoljavajući način ispunjavaju postupak recenzije bit će objavljeni.
