Trajanje: 1996. – 1999.
Voditelj: Melita ŠVOB
Istraživači: Carmen-Ljubica BRČIĆ, Ognjen ČALDAROVIĆ, Vjeran KATUNARIĆ, Sonja PODGORELEC
Projekt »Internationales Lernen« međunarodni je projekt koji je u Europskoj uniji odobrila Direkcija za obrazovanje i mladež (br. 95047 Youth for Europe Programme 1996-1999). Projekt se provodi istovremeno u Njemačkoj, Letoniji, Grčkoj, Nizozemskoj i Hrvatskoj. Za provođenje istraživanja svaka zemlja osigurava svoj tim istraživača i sredstva. Koordinator projekta je Eberhardt-Karls Universität Tübingen, Institut für Erziehungswissenschaft I, dr. sc. Josef Held, gdje se nalazi središnji administrativni koorinacioni ured za čiji je rad Europska zajednica odobrila sredstva. Osnovni zadatak projekta je komparativno istraživanje mladih u zemljama Srednje Europe (Njemačka i Nizozemska) te u zemljama na jugu (Grčka), sjeveru (Letonija) i istoku Europe (Hrvatska) u kojima mladi ljudi žive i rade u različitim uvjetima ekonomskog i društvenog razvoja. U svakoj zemlji odabran je za istraživanje jedan veliki grad i u njemu dio grada u kojemu žive razne skupine mladeži (različitog etničkog porijekla, ekonomskog statusa i obrazovanja, skupine migranata, izbjeglica, radnika na radu u inozemstvu i dr.). Istražit će se mogućnosti mladih za uključenje /isključenje u društvene procese kao i njihov odnos prema mladima drugih skupina koje žive u istom dijelu grada (npr. Pripadnicima drugih etničkih skupina, strancima, izbjeglicama) te njihovu međunarodnu orijentaciju (u smislu europske integracije i suradnje).
U okviru projekta u razdoblju od 1996. do 1999. objavljene su dvije knjige: Jugend zwischen Ausgrenzung und Integration: Theorien und Methoden eines internationalens Projekts (ur. Melita Švob i Josef Held), 1997. i Jugend zwischen Ausgrenzung und Integration, Band II: Ergebnisse eines internationalen Projekts (ur. Ausma Špona i Josef Held) u kojima su istraživači hrvatskog tima objavili 7 znanstvenih radova, te još 3 znanstvena rada u časopisu Migracijske teme, a sudjelovali su s referatima i na dva znanstvena skupa (Zagreb, 1996. i Solun, 1998.). Dio radova posvećen je razradi pojmovno-teorijskog okvira za istraživanje individualnih orijentacija mladih, okvir unutar kojeg će se interpretirati istraživanja međunarodnog projekta u svih pet zemalja istraživanja. Analizirani su postojeći sociokulturni obrasci ponašanja koji u velikoj mjeri odražavaju tipove strukturiranja društva – segmentarni u tradicionalnim, a fragmentarni u modernim društvima. U drugim radovima prikazani su rezultati empirijskog istraživanja provedenog u Dubravi, na uzorku od 200 ispitanika završnih razreda osnovnih i srednjih škola. Rezultati prikupljeni provedenim anketnim istraživanjem upućuju na tragove karakteristika segmentarne strukture društva u stavovima mladih prema lokalnoj vezanosti, percepciji prevelikih socijalnih razlika, vezanosti uz obitelj te percepciji jezične zajednice, ne nužno nacionalne, kao najvažnije na društvenom planu. Neka druga obilježja, poput osjećaja osamljenosti, sklonosti starijih ispitanika prijateljevanju na individualnoj osnovi, druženju u prostorima bez čvršćih institucionalnih okvira (kafić, disko-klub), kao i prema doživljaju opasnosti spram nekih mjesta u večernjim satima u prostoru njihove lokalne zajednice, prepoznata su kao rezultat modernije, urbane, fragmentarne strukture. Istraživanje je potvrdilo permisivnost u međugrupnim odnosima, ali i nedostatak inicijative. Posebno se ističu predstavnici nekih skupina kao manje »podnošljivi«. Mladi uzimaju učešća u ritualima i kontaktima prilagođenim njihovoj dobi i stilu života, uključujući i međusobne otvorene sukobe (tučnjave). U orijentaciji na budućnost ispitanici izražavaju uglavnom stavove kozmopolitskog karaktera. Zaključak je da društveni kontekst, mentalitet i (jedva naslućene) individualne orijentacije ispitanika provedenog istraživanja imaju mješovite karakteristike segmentarnog i fragmentarnog, tradicionalnog i modernog društva, uz češće oslanjanje na tradicionalne oblike društvene solidarnosti nego na potporu birokratskih ustanova. U okviru projekta u Zagrebu je od 26. do 30. rujna 1996. održan međunarodni skup »Internationales Lernen« u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti i pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i tehnologije RH, a 1998. snimljen je film o mladima Dubrave.