Trajanje: 1996.-2002.
Voditelj: Ružica ČIČAK-CHAND
Istraživači: Jadranka ČAČIĆ-KUMPES, Emil HERŠAK, Josip KUMPES, Silva MEŽNARIĆ
Znanstveni novaci: Snježana GREGUROVIĆ, Sanja LAZANIN
Razvitak etnije može se promatrati kao ishod međuigre objektivnih čimbenika temeljenih na povijesnom hodu, specifičnih konfiguracija socioantropologijskih obilježja zajednica, slobodnog izbora, povijesne svijesti posredovane obrazovanjem i ranom socijalizacijom pojedinca (Sumner 1906; Weber 1922; LeVine i Campbell 1972; Barth 1981; Bromlej 1973, 1983; Lerotić 1984, 1985; Smith 1986, 1991). Kao posrednici u toj međuigri javljaju se strukture moći i svjetonazori u onim konkretnim zajednicama u kojima se pojedinci svakodnevno kreću. Iako istraživanje etničnosti već ima neka polazišta u hrvatskoj znanosti (npr. A. Radić 1936; Lukas 1938; Tomašić 1937, 1938), tako shvaćen razvitak (etnije) dosad je u Hrvatskoj ipak ostao tek fragmentarno obrađen. Stoga je osnovni cilj da se utvrde etape tog razvitka uz hipotezu da se osobitosti hrvatskog etničkog razvitka mogu uvrstiti u (komparativnu) tipologiju etničnosti. Istraživanje bi imalo tri dijela: 1 (a) odrediti glavne povijesne etape u razvitku hrvatske etnije, (b) razmotriti (na hrvatskom primjeru) utjecaj dvaju posebnih oblika posredovanja u prijenosu etničke svijesti (svijesti o pripadnosti etniji), i to primjer obrazovnog sustava i religije; 2. komparativni dio u kojem će se spoznaje o hrvatskome etničkom razvitku koristiti u određivanju “tipa” kojem on u osnovi pripada i kako se taj tip odnosi prema drugim mogućim ili utvrđenim tipovima; 3. na osnovi dobivene tipologije i spoznaja o etničnosti sačiniti scenarij položaja hrvatske etnije (osobito u europskom kontekstu). Rezultati će biti dijelom provjerljivi kroz publikacije i bazu podataka: predviđaju se najmanje tri publikacije te baza podataka za etničke skupine i dokumente o etničnosti u Europi. Pošto se radi o prvom takvom sustavnom i sintetskom pokušaju u Hrvatskoj za očekivati je da će diseminacija rezultata pružiti istraživačima u tom području osnovne modele i dokumentaciju na uvid i upotrebu. Istraživanje treba rezultirati sustavnim pregledom razvitka hrvatske etnije, osnovnom tipologijom etničnosti i dopunom rječnika etničkih pojmova. Slična istraživanja još nisu pokrenuta u Hrvatskoj, čime je sustavan rad na hrvatskoj etničkoj problematici bio gotovo isključivo prepušten stranim istraživačima.
Tijekom rada na istraživačkoj temi pokrenuto je prvi put u Hrvatskoj istraživanje nekih koncepata i pojava etničnosti, kao uvod u sistematiziranje i kritičko preispitivanje pojava etničnosti te analizu konkretnih problema etničkoga i nacionalnoga u hrvatskom i širem (ponajprije europskom) kontekstu. U tom okviru priređene su četiri knjige (Ružica Čičak-Chand i Josip Kumpes, ur., Etničnost, nacija, identitet: Hrvatska i Europa, 1998; Jadranka Čačić-Kumpes, ur., Kultura, etničnost, identitet, 1999; Emil Heršak, ur., Etničnost i povijest, 1999; Silva Mežnarić, ur., Etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću: položaj i uloga Hrvatske, 2002), nastale u povodu triju znanstvenih skupova (1. i 2. okruglog stola Etnički razvitak europskih nacija: Hrvatska i Europa – lipanj 1997. i ožujak 1999., te okruglog stola Etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću: položaj i uloga Hrvatske – studeni 2000.) što su ih organizirali članovi istraživačkog tima. U mjeri u kojoj se odnosi na etničku problematiku, važno postignuće jest i Leksikon migracijskoga i etničkoga nazivlja (gl. ur. Emil Heršak), u čijem je pripremanju sudjelovalo i nekoliko članova istraživačkog tima. Osim toga, u sklopu projekta objavljeno je 68 znanstvenih i stručnih radova, a istraživači su s prilozima sudjelovali na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. U radovima je obrađena većina tema naznačenih u nacrtu projekta, poput tipologije etničnosti, odnosa etničnosti i religije, odnosa etničnosti, kulturnog pluralizma i obrazovanja, odnosa etničnosti i povijesti, regulacije etničnosti u Europi itd. Potvrđeno je da se osobitosti hrvatskoga etničkog razvitka mogu uvrstiti u komparativnu tipologiju etničnosti. Kao temelj za daljnja istraživanja načinjeno je nekoliko tematskih bibliografija i pokrenut je rad na bazi podataka o etničkim skupinama.