Hrvatska matica iseljenika iz Zagreba, Inštitut za slovensko izseljenstvo in migracije ZRC SAZU i Inštitut za narodnostna vprašanja iz Ljubljane i Društvo za razvijanje prostovoljnega dela iz Novoga Mesta te zagrebački Institut za migracije i narodnosti organizirali su 10. prosinca 2013. godine okrugli stol na temu Hrvatska društva u Sloveniji i slovenska društva u Hrvatskoj: uključivanje mladih i vizija za budućnost. Prisutnim izlagačima i sudionicima skupa najavila ga je Diana Mašala Perković, pravna savjetnica HMI. Skup je otvoren u zgradi Hrvatske matice iseljenika pozdravnim govorima Marina Knezovića, ravnatelja HMI, Marine Lukšič Hacin iz Instituta za slovensko iseljeništvo i migracije ZRC SAZU i zamjenik Sonje Novak Lukanovič iz Instituta za narodnosna pitanja iz Ljubljane, Branke Bukovec iz Društva za razvijanje dobrovoljnoga rada iz Novoga Mesta te Zlatka Šrama iz zagrebačkoga Instituta za migracije i narodnosti. Moderator skupa bio je Filip Škiljan.
Najprije se raspravljalo o temi Društvene aktivnosti: hrvatska društva u Sloveniji i slovenska društva u Hrvatskoj o kojoj su govorili Mijo Stanko i Ivan Botterii iz Hrvatskoga društva Ljubljana, potom Darko Šonc iz Saveza slovenskih društava u Hrvatskoj i zagrebačkoga Kulturno prosvetnoga društva Slovenski dom.
Potom, Đanino Kutnjak iz Hrvatskoga kulturnoga društvo Pomurje iz Lendave, Barbara Antolić Vupora iz Vijeća Vlade RS za Slovence u susjednih državama i po svetu i Slovensko kulturno društvo Nagelj iz Varaždina. Govorili su i Vladimir Pobežin iz Hrvatske kulturne udruge Novo Mesto i Klaudija Velimirović iz Slovenskoga kulturnoga društva Istra u Puli. U prvom dijelu okrugloga stola naglasak je stavljen na predstavljanje Saveza hrvatskih društava u Sloveniji i Saveza slovenskih društava u Hrvatskoj unutar kojih su okupljena hrvatska i slovenska društva, kao i pojedinačna predstavljanja društava iz različitih dijelova Slovenije i Hrvatske
Poslije izlaganja uslijedila je konstruktivna diskusija, a moderirao je Filip Škiljan.
U drugome dijelu skupa na redu je bila tema Uključivanje mladih i vizija za budućnost: obrazovanje, aktivnosti, međugeneracijski odnosi.
Izlagači su bili: Jasmina Dlačić i Barbara Riman iz Slovenskoga doma i Kulturno prosvjetnoga društva Bazovica iz Rijeke, Marko Mandir iz Hrvatskoga kulturnoga društva Maribor, Slavko Malnar iz Slovenskoga kulturnoga društva Gorski kotar iz Tršća, Katica Špiranec iz Hrvatskoga kulturnoga društva Međimurje iz Ljubljane, Zvonko Horvat iz Slovenskoga kulturnoga društva Stanko Vraz iz Osijeka i Marijo Malkoc, profesor hrvatskoga jezika u Sloveniji. Moderatorica diskusije bila je Marijanca Ajša Vižintin. Moderatorica zaključne diskusije bila je Marina Perić Kaselj iz zagrebačkoga Instituta za migracije i narodnosti.
U drugome dijelu se govorilo se ključnom problemu „starosti“ društava, i pitanja (ne)uključivanja mladih, kao i sve prisutnijem procesu asimilacije koji dovodi i do gubitka materinskoga jezika. Tijekom diskusije, interaktivnim uključivanjem publike i predstavnika društava, pokazalo se kako hrvatska društva u Sloveniji imaju dobru komunikaciju s lokalnom i regionalnom vlašću, kao i domicilnim stanovništvom. Status etničke, a ne nacionalne manjine dovodi ih do nemogućnosti ostvarivanja financijske i svake ine pomoći Republike Slovenije, što rezultira, kako su istaknuli, “njihovom osjećaju podređenosti kao da su „građani drugog reda“.
Za razliku od hrvatske manjine u Sloveniji, slovenska manjina u Hrvatskoj uživa status nacionalne manjine i ima punu podršku i zaštitu RH. Hrvatska i slovenska društva većinu aktivnosti provodi samoinicijativno, postoje i pojedinačni primjeri suradnje hrvatskih i slovenskih društava, dok je komunikacija i suradnja između Saveza slovenskih i Saveza hrvatskih društava slaba. Hrvatska društva traže i pomoć znanstvene zajednice koja će znanstvenim istraživanjima dokazati višestoljetne veze Hrvata i Slovenaca, kao i potrebu i logično rješenje njihova priznanja. Zahvaljujući upravo velikom entuzijazmu i volonterskom radu članova održava se većina hrvatskih društava u Sloveniji. Početkom 2011. godine u Savezu hrvatskih društava u Ljubljani odlučili su samoinicijativno pokrenuti akciju oko rješavanja formalno pravnog položaja hrvatske manjine u RS. Svoj zahtjev uputili su slovenskom predsjedniku Parlamenta i državnom vrhu Hrvatske i Slovenije. Nakon dvije godine dobivaju dopis u kojem predsjednica Upravne komisije slovenskog parlamenta govori kako će članovi komisije prosuditi hoće li se hrvatska inicijativa razmatrati ili ne u slovenskom Parlamentu . Nakon toga predsjednik slovenskog Parlamenta Janko Veber očitovao se kako nema potrebne većine za raspravu o ovom pitanju i promjeni Ustava.
Nadalje, postoje pozitivni primjeri prekogranične suradnje kako s međimurskom županijom tako i općinom Lendava, ali je relativno mali odaziv za učenje hrvatskog jezika, u pet slovenskih gradova u kojima se organizira nastava hrvatskog jezika. Veliki interes za učenje slovenskoga jezika postoji pak u Varaždinskoj županiji. Riječju, slovenska društva zadovoljna su odnosom hrvatske države prema slovenskoj manjini i mogućnostima njihova kulturnog i društvenog ostvarivanja, te očuvanja baštine, ali su suočeni sa starošću članova i problemima asimilacije.
I slovenska i hrvatska društva složila su se o potrebi drugačijeg pristupanja i predstavljanja kako bi se što više motiviralo i angažiralo mlade, drugu i treću generaciju, nužne za opstanak društava. Zaključeno je kako zbog geografske blizine dviju država, i sličnosti jezika postoji prijetnja gubitka manjinskog identiteta koji čini pravo bogatstvo u riznici identiteta država EU.
U diskusijama na kraju prve i druge sekcije raspravljalo se o problemima popisa stanovništva, pitanja višestrukih i složenih identiteta, značenju pripadnosti dvjema domovina, kulturnoj razmjeni i zajedničkim projektima preko EU fondova, jezika kao bitnoga markera identiteta, njihovom društvenom utjecaju i prepoznatljivosti na nivou obiju država i mnoga druga pitanja.
Početkom lipnja 2014. godine planira se na ovu temu novi znanstveno-stručni skup u Ljubljani, najavila je Marina Perić Kaselj.
Nakon Okrugloga stola u prostorima HMI otvorena je izložba Ženske delovne migracije v prvi polovici 20. stoletja v Istri: Šavrinke nekoč in danes, a autorice izložbe Nataša Rogelja i Špela Ledinek Lozej progovorile su o šavrinkama i uporabi biografske metode u istraživanju ženskih radnih migracija.
Izložbu je otvorila povjesničarka umjetnosti Ljerka Galic, voditeljica Odsjeka iseljeničke baštine HMI.