Sporazumni institucijski projekt (IMIN&Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica & Hrvatsko akademsko društvo, Subotica & Novinsko-izdavačka kuća “Hrvatska riječ”, Subotica.
Naziv projekta:
Etnički stavovi, društveni svjetonazori, vrijednosne orijentacije i osobine ličnosti: relacije unutar hrvatske nacionalne manjine u vojvodini
Trajanje projekta:
2018.-
Financiranje: Imin,Ambasada Republike Srbije
Istraživači:
Dr. sc. Jasminka Dulić, Hrvatsko akademsko društvo, Sekcija za sociologiju, psihologiju i političke znanosti, Subotica
Dr. sc. Marina Perić Kaselj, Institut za migracije i narodnosti, Znanstveni odsjek za etnička istraživanja i nacionalne manjine, Zagreb
Prof. dr. sc. John Duckitt, Odsjek za psihologiju, Sveučilište Aucklandu, Novi Zeland
Prof. dr. sc. Danijel N. Jones, Odsjek za psihologiju, Sveučilište u Texasu u El Paso, Sjedinjene američke države
Dr. sc. Zlatko Šram, Hrvatski centar za primijenjena društvena istraživanja, Zagreb
U sklopu projekta provedeno istraživanje „NACIONALNI IDENTITET HRVATA U VOJVODINI“
Društvene znanosti se zadnjih nekoliko desetljeća uvelike bave predmetom nacionalnog kako s individualnog tako i s kolektivnog aspekta. Ovo je pitanje usko povezano s političkim raspravama koje se suočavaju s različitim pitanjima i dvojbama vezanim za nacionalni identitet. U svakom slučaju, nacionalni identitet postalo je relevantno pitanje u objašnjenju različitih društvenih, političkih i kulturalnih procesa ne samo u većinskoj naciji nego i nacionalno-manjinskim zajednicama koje žive unutar države. Konkretno, u ovom projektu istraživamo određene aspekte nacionalnog identiteta Hrvata u Srbiji koji žive na teritoriji Pokrajine Vojvodine. Istraživanju nacionalnog identiteta Hrvata u Vojvodini pristupili smo i na mikro-socijalnopsihološkoj razini. Ova se razina analize nacionalnog identiteta fokusira na organizaciju pripadanja koja se sastoji od (a) određenja kojoj nacionalnoj skupini pojedinac pripada, (b) što on/ona misli o toj nacionalnoj skupini i (c) što on/ona osjeća u vezi te nacionalne grupe (David i Bar-Tal, 2009). Ovi su naime procesi preduvjet za formiranje kolektivnog nacionalnog identiteta koji ukazuje na zajedničku svijest i priznavanje da članovi kolektiva dijele određeni isti socijalni identitet. Individualna nacionalna identifikacija je dakle izuzetno bitna za postojanje kolektivne nacionalne identifikacije.
Pripadnost hrvatskom narod istražili smo na temelju deklarirane nacionalne pripadnosti i stavovskim konstruktom kojim se mjeri strukturiranost nacionalne identifikacije. Osjećaj vezan za nacionalnu skupinu smo mjerili na temelju stavovskog konstrukta nazvanog etnocentrizam. Mišljenje pojedinca o svojoj nacionalnoj skupini mjerili smo na temelju stavovskog konstrukta koji ukazuje na davanje potpore hrvatskim nacionalno-manjinskim pravima i stavovskog konstrukta koji ukazuje na političko povjerenje u hrvatske institucije i organizacije. Ovakvo strukturiranoj mikro-socijalnopsihološkoj razini izučavanja hrvatskog nacionalnog identiteta, pridodali smo i jednu vrstu nacionalnog ponašanja izraženog u obliku gledanja, slušanja i čitanja pojedinih informativnih televizijskih, radijskih i novinskih medija sa hrvatskim sadržajem (hrvatski masmedijski prostor).Tek na temelju uvida u strukturiranost nacionalnog identiteta na mikro-socijalnopsihološkoj razini, možemo utvrditi njegovu strukturiranost na makro- razini a koja u biti karakterizira hrvatski nacionalni kolektivitet u Vojvodini. Ovakva nacionalna svijest, koja dovodi do kolektivnih kognitivnih, emocionalnih i posljedica u određenom ponašanju (u našem slučaju „praćenje“ hrvatskih masmedija), stvara osnovu za sustav zajedničkih nacionalno-identifikacijskih vjerovanja koji omogućavaju kako razvitak hrvatskog nacionalnog identiteta i kulture tako i stvaranje uvida u mogućnosti definiranja određenih političke programa pregovora.
Ciljevi istraživanja
1) Utvrditi latentnu strukturu stavovskog konstrukta nacionalne identifikacije i konstrukta etnocentrizma te intenzitet njihove međusobne povezanosti.
2) Utvrditi latentnu strukturu davanje potpore hrvatskim nacionalno-manjinskim pravima.
3) Utvrditi latentnu strukturu političkog povjerenja u hrvatske institucije.
4) Utvrditi latentnu strukturu hrvatskog masmedijskog prostora.
5) Utvrditi jesu li i u kojoj mjeri nacionalna identifikacija i etnocentrizam značajni prediktori davanja potpore hrvatskim nacionalno-manjinskim pravima unutar muškog i ženskog subuzorka. 6) Utvrditi jesu li i u kojoj mjeri nacionalna identifikacija i etnocentrizam značajni prediktori izražavanja političkog povjerenja u hrvatske institucije unutar muškog i ženskog subuzorka.
7) Utvrditi jesu li i u kojoj mjeri latentne dimenzije hrvatskog masmedijskog prostora značajni prediktori nacionalnog identiteta i etnocentrizma unutar muškog i ženskog subuzorka
8) Utvrditi postoji li na višoj latentnoj razini unutarnje koherentni hrvatski kolektivni nacionalni identitet koji u sebi sadrži identifikacijsku, kulturalnu, političku i masmedijsku dimenziju.
Metoda
Istraživanje (krajem 2018.) je izvršeno na prigodnom uzorku punoljetnih ispitanika hrvatske nacionalnosti u Vojvodini u Bačkom Bregu, Novom Sadu, Somboru, Sonti, Subotici, Surčinu, Šidu. Istraživanjem se nastojalo utvrditi povezanosti između različitih etničkih stavova, društvenih svjetonazora i osobina ličnosti kako bismo mogli imati uvid u dublji sociološki profil hrvatskog nacionalnog identiteta u Vojvodini. Pored teorijskog značenja, ovo istraživanje ima i političko-primijenjeni karakter. Prostor etničkih stavova mjeren je sljedećim konstruktima: (1) nacionalni identitet, prihvaćanje hrvatske prosvjetno-kulturne autonomije (2) etnocentrizam, (3) hostilnost prema imigrantima i izbjeglicama sa Srednjeg istoka, i (4) potpora potencijalnom progonu imigranata.
Prostor društvenih svjetonazora mjeren je sljedećim konstruktima: (1) percepcija svijeta kao opasne/prijeteće okoline, (2) percepcija svijeta kao kompetitivne đungle, (3) afektivni termometar za procjenu različitih socijalnih grupa, (4) konstrukt “autoritarnost-konzervatizam-tradicionalizam” i (5) orijentacija na socijalnu dominacija.
Prostor vrijednosnih orijentacija mjeren je: (1) Schwartzovim modelom vrijednosnih prioriteta (2) indikatorima religioznosti.
Prostor osobina ličnosti pokrivaju sljedeći konstrukti: (1) petofaktorski model ličnosti i (2) mračna trijada ličnosti.
U 2019. godini izvršena je analiza rezultata istraživanja pod nazivom “Nacionalni identitet Hrvata u Vojvodini” a za potrebe hrvatskih političkih i kulturnih institucija u Vojvodini.
Važniji radovi:
- Šram, Z. (2020). Psychopathy and positive and negative affect schedule (PANAS) as the predictors of totalitarian political ideology. Psihološka istraživanja, 23 (1), 5-21. doi: 10.5937/PSISTRA2324724.
- Roy, S., Neumann C. S., Jones, D. N., Gari, A., i Šram, Z. (2021). Psychopathic propensities contribute to social dominance orientation and right-wing authoritarianism in predicting prejudicial attributes in a large European sample. Personality and Individual Differences, 168 (January). doi.org/10.1016/j.paid.2020.110355.