Trajanje: 2004. – 2005.
Voditelj: Saša BOŽIĆ
Istraživači: Dubravka MLINARIĆ, Jelena ZLATKOVIĆ WINTER
Austrijski institut za međunarodne odnose (OIIP) pokrenuo je istraživački projekt Jugoistočno proširenje Europske unije – između utopije i »realpolitike« unutar istraživačkog programa NODE (Nove orijentacije za demokraciju u Europi) Austrijskog saveznog ministarstva za obrazovanje, znanost i kulturu te angažirao Institut za migracije i narodnosti na istraživanju hrvatske dionice projekta. Projekt se fokusira na ciljano proširenje Europske unije na zemlje jugoistočne Europe te istražuje koliki je stupanj državnosti nužan za daljnju europsku integraciju, posebice na jugoistoku Europe. Projekt posebno istražuje kako eksperti zemalja jugoistočne Europe evaluiraju proces priključenja Europskoj uniji. Hrvatska kao najizgledniji kandidat te kao jedina zemlja nasljednica koja je iz rata izašla kao nacija-država s uglavnom sređenim pitanjem granica, nižim stupnjem unutarnjih sukoba te stabilnijim institucijama posebno je zanimljiva istraživačima jer je dosad pokazala kako jačanje državnosti brže vodi k statusu kandidata i samoj integraciji nego konstantno redizajniranje institucija, granica i saveza. Projekt istražuje i promjene koje se mogu očekivati u Europskoj uniji u slučaju integriranja jugoistoka Europe u Uniju te utjecaj pojedinih država članica na cjelokupan proces. Metode istraživanja uključuju analizu primarne i sekundarne literature, intervjue sa stručnjacima te monitoring relevantnih tema i odluka u Europskoj uniji i regiji.
Istraživanje je potvrdilo pretpostavke da viši stupanj državnosti definiran kroz stabilnost institucija, političkih vrijednosti i granica pozitivno utječe na proces približavanja Europskoj uniji. Europska unija zahtijeva od novih kandidata s jedne strane ispunjenje zacrtanih kriterija koji uključuju visok stupanj državnosti s kontrolom granica, a s druge strane koristi perspektivu priključenja kao mehanizam kontrole sukoba do kojih je došlo upravo zbog nerazjašnjenog pitanja državnosti, kao i kontrole i položaja granica. Istodobno, priključenje zemalja jugoistočne Europe trebalo bi prema postojećim planovima voditi i stabilizaciji državnih institucija, pravnog sustava i civilnog društva. Istraživanje je potvrdilo da je političko približavanje Europskoj uniji pozitivno djelovalo na stabilizaciju državnih institucija i civilnog društva. No dvostruka funkcija političkog procesa približavanja Europskoj uniji (s jedne strane individualno priključenje, a s druge intraregionalna stabilizacija) otvorila je i politički prostor za konfrontaciju među europskim zemljama s različitim interesima u Uniji i u jugoistočnoj Europi te je ponovo omogućila preoblikovanje prioriteta procesa pridruživanja. Takvo preoblikovanje prepušteno je državama-nacijama, članicama Europske unije, odnosno njihovim kratkoročnim dogovorima, a nije dio dugoročne politike europskih supranacionalnih institucija.