Voditeljica: dr. sc. Marina Perić Kaselj (Institut za migracije i narodnosti, Hrvatska)
Članovi tima: dr. sc. Aleksandar Vukić, dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić, dr. sc. Filip Škiljan
Voditeljica: dr.sc. Janja Žitnik Serafin (Inštitut za slovensko izseljenstvo in migracije, ZRC SAZU)
Članovi tima: dr. sc. Marina Lukšić-Hacin, dr. sc. Kalc Aleksej, dr. sc. Jernej Mlekuž, dr. sc. Rogelja Nataša, dr. sc. Vah Jevšnik Mojca
PODRUČJE I CILJ ISTRAŽIVANJA
Istraživanja nacionalnog i kulturnog identiteta pripadnika iseljeničkih zajednica te razine njihove kulturne integracije i ravnopravnog sudjelovanja u većinskoj zajednici u pravilu je interdisciplinarno. Takva istraživanja nužno obuhvaćaju ispitivanje kulturne produkcije iseljeničkih zajednica, budući da ona predstavlja temeljni element oblikovanja i očuvanja kulturnog identiteta. Kulturna produkcija manjinskih zajednica ujedno omogućava međukulturnu komunikaciju i predstavlja most između dviju kultura, te način da se manjinska jezična skupina afirmira unutar države boravka i matične države. Nadalje će se istražiti utjecaj kulturne produkcije slovenskih i hrvatskih iseljeničkih zajednica na kulturni identitet njihovih članova, novi oblici komuniciranja i interakcije unutar tih skupina i između njih, te istražiti suvremene forme njihovog kulturnog utjecaja u državama prijema.
Ova područja ispitivanja tek su djelomice zahvatila pojedina šira istraživanja iz polja etničkih i migracijskih studija. S toga su iznimno važna komparativna istraživanja slovenske zajednice u hrvatskoj i hrvatske u Sloveniji. Slovenija i Hrvatska su postojale u zajedničkoj državi za koju je bila karakteristična politika sustavne međukulturne razmjene. Slovenski jezik u Hrvatskoj te Hrvatski jezik u Sloveniji smatrani su »bratskim« jezicima, a status »stranog« jezika dobili su tek nakon raspada SFRJ. Službene državne granice su nakon raspada SFRJ i uspostave vanjskih granica Europske unije na nekim mjestima grubo prekinule međukulturne veze koje su ranije postojale na tom području. Slovenska država (Savjet za Slovence u iseljeništvu, Savjet za Slovence u pograničnim područjima, Ured za Slovence u pograničnim područjima i u iseljeništvu) Slovence u Hrvatskoj djelomice smatra pripadnicima slovenskog naroda u pograničnim područjima, a djelomice iseljeništvom, no brojna slovenska kulturna društva u Hrvatskoj ne slažu se s tim stavom. Želimo provjeriti je li takva podjela valjana i funkcionalna, te ispitati na koje načine se manjinski status Slovenaca u Hrvatskoj ostvaruje u društvenom i kulturnom području kao i kakav je stav hrvatskih društava u Sloveniji prema vlastitm statusu u Sloveniji, osobito na kulturnom području.
CILJEVI SURADNJE
Cilj bilateralnog istraživanja kulturne produkcije obiju dijasporskih i manjinskih zajednica je utvrditi načine i raspon njihove međusobne suradnje te na koje načine i u kojoj mjeri se kulturne produkcije manjinskih i dijasporskih zajednica odražavaju u društvu i kulturi većinskog govornog okruženja i obrnuto, kafliko i na koji način većinsko okruženje i kultura utječu na manjinske zajednice. Želimo sustavno analizirati međukulturne i prekogranične aktivnosti i potaknuti nove. Nadalje, želimo podržati lokalne aktere o obje zajednice, međusobno ih upoznati i povezati u svrhu oživljavanja kulturnih i društvenih veza, podizati svijest javnosti o kulturnim sličnostima i osobitostima, potaknuti kulturnu razmjenu i suradnju različitih institucija.
Na temelju rezultata istraživanja pokušat ćemo oblikovati smjernice za ravnopravniju afirmaciju manjinske kulturne produkcije u društvu te lakšu jezičnu tranziciju i međukulturno zbližavanje u obje države. Ujedno ćemo u istraživanju nastojati odgovoriti na pitanje je li putem recipročne usporedbe manjinske situacije dva naroda moguće povećati osjetljivost većinskog naroda u obje države na nesvjesnu jezičnu i društveno-kulturalnu marginalizaciju manjina.
PLANIRANI DOPRINOS JEDNE I DRUGE STRANE
Obje skupine znanstvenika planiraju samostalno objaviti dijelove rezultata istraživanja u znanstvenim i stručnim radovima te prikazati rezultate široj javnosti. Oblikovati će se i zajednički izvještaj u kojem će se objediniti znanstvene spoznaje svih istraživača uključenih u projekt. Na temelju rezultata formirati će se preporuke odgovarajućim vladinim tijelima i komisijama u Sloveniji i Hrvatskoj, te obrazovnim ustanovama i manjinskim kulturnim udrugama u obje države.
KOMPLEMENTARNOST SKUPINA ZNANSTVENIKA
Dvije skupine istraživača koje će sudjelovati u sklopu ovog projekta jako se dobro nadopunjavaju u metodološkom smislu interdisciplinarne kompatibilnosti kao i prema sadržaju njihovih prethodnih istraživanja. Institut za slovensko iseljeništvo i migracije svoja interdisciplinarna istraživanja sve intenzivnije usmjerava prema Balkanu, dok se Institut za migracije i narodnosti sve više usmjerava prema istraživanjima prekograničnog kulturnog sudjelovanja sa Slovenijom (zajednička prijava IPA projekta). Komparabilni pristup ranije nije bio prisutan ni u slovenskim ni u hrvatskim migracijskim i etničnim studijama, a budući da u obe države obuhvaća manjinsko i većinsko gledište omogućava objektivniju procjenu uspješnosti pokušaja da se pripadnike manjinskih skupina, te doseljenih i njihovih potomaka ravnopravno uključi u društveno-kulturne procese u vlastitoj državi.
DODANA VRIJEDNOST BILATERALNOG SUDJELOVANJA
Zajedničko istraživanje ne predstavlja tek priliku za razmjenu i povezivanje dosadašnjih rezultata ispitivanja, nego i za proširivanje i produbljivanje obostranog uvida u pitanja jezične i društveno-kulturne uključenosti Hrvata u Sloveniji i drugim državama te Slovenaca u Hrvatskoj i drugim državama, kao i poticanje suradnje između tih manjinskih skupina.
Dodana vrijednost bilateralnog sudjelovanja prije svega se može vidjeti u konačnom cilju projekta, to jest uvažavanja rezultata istraživanja (pregledno formuliranih znanstvenih spoznaja i preporuka) kod formiranja slovenske i hrvatske kulturno-integracijske politike u oblasti imigracije, emigracije i nacionalnih/etničkih manjina.
Jedan od glavnih ciljeva bilateralne suradnje je priprema za daljnje zajedničke prijave na projektne natječaje EU.