Asimilacija, integracija, identitet: analiza osnovnoškolskog obrazovanja nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj

Naziv projekta:

Asimilacija, integracija, identitet: analiza osnovnoškolskog obrazovanja nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj

Trajanje

Znanstvenoistraživački projekt će trajati četiri (4) godine (2019.-2022.)

Financiranje

Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

Voditelj

dr. sc. Dragutin Babić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju

Istraživači 

U istraživanju će sudjelovati: dr. sc. Dragutin Babić, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb  (voditelj), dr. sc. Filip Škiljan, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Mirko Marković, profesor povijesti i geografije, Zagreb, doktorand na FFZG (povijest).

Glavni cilj projekta

Istraživanjem nacionalnomanjinske problematike u sferi osnovnog školstva, želi se spoznati koliko A, B, i C model i  ostali oblici nastave pridonose očuvanju nacionalnih identiteta nacionalnih manjina koje u svom obrazovanju u hrvatskim županijama koriste jedan ili više tih modela. U novim okolnostima i demokratskom političkom sustavu, zakonskim propisima je normirano obrazovanje za pripadnike nacionalnih manjina, a u školskoj praksi funkcioniraju tri (3) modela obrazovanja za pripadnike nacionalnih manjina: A, B i C. Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina temeljem Ustava Republike Hrvatske, Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, 155/02.) i Zakona o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine, 51/00.). Cilj i smisao obrazovanja za nacionalne manjine može se definirati kao interkulturalni odgoj i obrazovanje, čime se učenici pripremaju za susret s drugim kulturama, razumijevanje vlastite kulture, te stječu sposobnost uključivanja u drugačije sociokulturne obrasce. U hrvatskom društvu, obrazovanje nacionalnih manjina je pokazatelj izgradnje demokratskog, pluralističkog i multietničkog društva, nasuprot etnonacionalnom, koji je još uvijek itekako prisutan.  Uz nacionalne manjine koje koriste jedan ili više ponuđenih modela obrazovanja (A,B,C),  specifičnu poziciju  u hrvatskom školskom sustavu zauzimaju Romi, koji su  integrirani u većinski školski model, sa svim teškoćama integracije, kako u školski sustav tako i u mrežnu strukturu lokalne zajednice. Koristeći metode istraživanja društvenih znanosti (fokus grupe, intervjui), istraživači žele u odgovorima aktera, uz već usvojene spoznaje o normativnoj integraciji nacionalnih manjina, spoznati koje su prepreke u afirmaciji nacionalnih manjina, čuvanju i razvijanju njihovih nacionalnih/etničkih identiteta u hrvatskom društvu/državi. Pitanja asimilacije, stigmatizacije, stereotipa, predrasuda, segregacije i diskriminacije nameću se kao legitimna u istraživanju nacionalnomanjinske problematike. Navedeni socijalni i sociopsihološki obrasci su u visokoj korelaciji sa očuvanjem i daljnjom socijalnom konstrukcijom nacionalnomanjinskih identiteta, što će, pretpostavljamo i ovo istraživanje potvrditi. Istraživači će realizirati fokus grupe u hrvatskim županijama u kojima će sudjelovati slijedeći akteri:  roditelji, nastavnici, predstavnici vijeća nacionalnih manjina, predstavnici osnivača škola.

Objavljeno iz projekta:

Babić, Dragutin, Škiljan, Filip   (2019).   „Obrazovanje nacionalnih manjina u Hrvatskoj: usporedba socijalističkog poretka i višestranačke demokracije“, str. 373-403. u: Historijski zbornik, godina LXXII, br. 2, Zagreb. Babić, Dragutin  (2020).   „Osnovnoškolsko obrazovanje nacionalnih manjina u Vukovarsko-srijemskoj županiji – analiza empirijskog istraživanja (fokus grupa)“, str. 569-584. u: Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država.  Zagreb: Institut za migracije i narodnosti. 

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on email
Email
Share on print
Print

Izdanja IMIN-a

Pregledajte našu knjižnicu

Skip to content