Naziv projekta:
Asimilacija, integracija, identitet: analiza osnovnoškolskog obrazovanja nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj
Trajanje
Znanstvenoistraživački projekt će trajati četiri (4) godine (2019.-2022.)
Financiranje
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Voditelj
dr. sc. Dragutin Babić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju
Istraživači
U istraživanju će sudjelovati: dr. sc. Dragutin Babić, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb (voditelj), dr. sc. Filip Škiljan, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Mirko Marković, profesor povijesti i geografije, Zagreb, doktorand na FFZG (povijest).
Glavni cilj projekta
Istraživanjem nacionalnomanjinske problematike u sferi osnovnog školstva, želi se spoznati koliko A, B, i C model i ostali oblici nastave pridonose očuvanju nacionalnih identiteta nacionalnih manjina koje u svom obrazovanju u hrvatskim županijama koriste jedan ili više tih modela. U novim okolnostima i demokratskom političkom sustavu, zakonskim propisima je normirano obrazovanje za pripadnike nacionalnih manjina, a u školskoj praksi funkcioniraju tri (3) modela obrazovanja za pripadnike nacionalnih manjina: A, B i C. Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina temeljem Ustava Republike Hrvatske, Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, 155/02.) i Zakona o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine, 51/00.). Cilj i smisao obrazovanja za nacionalne manjine može se definirati kao interkulturalni odgoj i obrazovanje, čime se učenici pripremaju za susret s drugim kulturama, razumijevanje vlastite kulture, te stječu sposobnost uključivanja u drugačije sociokulturne obrasce. U hrvatskom društvu, obrazovanje nacionalnih manjina je pokazatelj izgradnje demokratskog, pluralističkog i multietničkog društva, nasuprot etnonacionalnom, koji je još uvijek itekako prisutan. Uz nacionalne manjine koje koriste jedan ili više ponuđenih modela obrazovanja (A,B,C), specifičnu poziciju u hrvatskom školskom sustavu zauzimaju Romi, koji su integrirani u većinski školski model, sa svim teškoćama integracije, kako u školski sustav tako i u mrežnu strukturu lokalne zajednice. Koristeći metode istraživanja društvenih znanosti (fokus grupe, intervjui), istraživači žele u odgovorima aktera, uz već usvojene spoznaje o normativnoj integraciji nacionalnih manjina, spoznati koje su prepreke u afirmaciji nacionalnih manjina, čuvanju i razvijanju njihovih nacionalnih/etničkih identiteta u hrvatskom društvu/državi. Pitanja asimilacije, stigmatizacije, stereotipa, predrasuda, segregacije i diskriminacije nameću se kao legitimna u istraživanju nacionalnomanjinske problematike. Navedeni socijalni i sociopsihološki obrasci su u visokoj korelaciji sa očuvanjem i daljnjom socijalnom konstrukcijom nacionalnomanjinskih identiteta, što će, pretpostavljamo i ovo istraživanje potvrditi. Istraživači će realizirati fokus grupe u hrvatskim županijama u kojima će sudjelovati slijedeći akteri: roditelji, nastavnici, predstavnici vijeća nacionalnih manjina, predstavnici osnivača škola.
Objavljeno iz projekta:
Babić, Dragutin, Škiljan, Filip (2019). „Obrazovanje nacionalnih manjina u Hrvatskoj: usporedba socijalističkog poretka i višestranačke demokracije“, str. 373-403. u: Historijski zbornik, godina LXXII, br. 2, Zagreb. Babić, Dragutin (2020). „Osnovnoškolsko obrazovanje nacionalnih manjina u Vukovarsko-srijemskoj županiji – analiza empirijskog istraživanja (fokus grupa)“, str. 569-584. u: Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti.