Druga međunarodna konferencija „Dijaspora i domovina“ održavala se u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu 10. i 11. listopada 2019.
Organizator konferencije je zagrebački Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva. Suorganizatori su International Metropolis Project, Institut za migracije i narodnosti te Centar za kulturu i informacije Maksimir. Službeni pokrovitelj je Središnji državni ured za Hrvate izvan domovine.
Dvodnevna konferencija počela je uvodnim izlaganjima o razvojnim politikama usredotočenim na upravljanje migracijama, koje su iznijeli vodeći stručnjaci iz naše zemlje i inozemstva točnije od Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Švicarske, Grčke, Mađarske i Albanije do stručnjaka iz istaknutih azijskih istraživačkih središta kao što je Nanyang Technological University iz Singapura.
O hrvatskom iskustvu povezivanja dijaspore i domovine u svim područjima ljudske djelatnosti govorio je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH te dr. sc. Božo Ljubić, predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, nakon prigodnog obraćanje Milana Bandića, gradonačelnika Grada Zagreba. Uvodno konferencijsko predavanje održao je znanstvenik Howard Duncan, izvršni direktor Metropolisa na Sveučilištu Carleton iz Ottawe i urednik časopisa International Migration. Nazočnima će se također obratiti dr. sc. Marin Sopta, predsjednik Programsko-organizacijskog odbora konferencije.
Radni dio konferencije imao je pet plenarnih izlaganja, kojem je moderirao kanadski znanstvenik Howard Duncan. O dijaspori kao bitnom čimbeniku razvoja matične države govorio je prof. dr. sc. Mladen Vedriš s Katedre za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
O politikama zapošljavanja talentiranih stručnjaka iz dijaspore izlagala je jedna od najcitiranijih znanstvenica za upravljanje migracijama Wei Li s uglednog američkog Arizona State Universityja (ASU). Ona se fokusirala na usporedbe zapošljavanja povratnika s migrantskim iskustvom u Indiji i Kini. O migrantskoj povijesti Kine i učincima njezinih povratničkih politika govorio je istaknuti sociolog Hong Liu s Nanyang Technological Universityja iz Singapura. O izazovima angažiranja dijaspora u Južnoj Aziji s političkog i pravnog motrišta govorio je Piyasiri Wickramasekara iz Global Migration Policy Associates (GMPA) iz Geneve. Državni tajnik za Grke u dijaspori John Chrysoulakis izlagao je o iskustvima o odljevu mozgova i njihovom povratničkom angažmanu u razvojnim procesima Grčke.
Nadalje, prvi panel posvećen mobilnosti u Europi i prekooceanskim migracijama Hrvata privukao je četiri izlagača od teoretičara do stvarnih osoba s migrantskim iskustvom, kojim je moderirala Tanja Trošelj Miočević. O politikama mobilnosti stručnjaka u Europi izlagala je znanstvenica Carolina Hornstein Tomić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. O hrvatskoj dijaspori u SAD-u i njezinom odnosu prema matičnoj zemlji govorila je Nada Pritisanac Matulich, predsjednica Hrvatskog svjetskog kongresa za SAD i predstavnica HSK-a pri UN-u, te članica Udruženja hrvatsko-američkih stručnjaka ACAP-a. Student Denis Daničić govorio je o vlastitim iskustvima mladog povratnika od studija do perspektiva u zapošljavanju. Pokazatelji uspješne imigracije druge generacije u domovinu vlastitih roditelja govorila je Natashe Levak sa Znanstvenog zavoda Hrvatskih studija iz Zagreba.
Drugi panel bio je usredotočen na na odnos državne politike prema svojim iseljenicima, a moderator je bio useljenik iz Australije pravnik Darko Don Markušić. Sudjelovali su veleposlanici stranih zemalja u Hrvatskoj: Ilan Mor (Izrael); Arindam Bagchi (Indija); Stavros Tsiepas (Grčka); Boro Vučinić; Genka Vasileva Georgieva (Bugarska); Gëzim Kasapolli (Kosovo); te prva savjetnica Veleposlanstva Poljske Dagmar Anna Luković, izaslanik Veleposlanstva Čilea Maximiliano Jara Pozo kao i savjetnik Nazif Djaferi iz Veleposlanstva Sjeverne Makedonije.
Diplomati su u svojim izlaganjima istaknuti ponajbolje javne politike koje prepoznaju razvojne potencijale migrantskih mreža za matične im ekonomije u koje godišnje doznačuju milijunske novčane doznake, ali i spoznaje iz tehnološki naprednijih zemalja.
Drugi dan konferencije imao je dva panela kojima je moderirala ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti dr. sc. Marina Perić Kaselj. O ulozi dijaspore u jačanju međunarodnog položaja Hrvatske govorio je hrvatski komunikolog dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilište u Zagrebu. Ekonomski aspekt hrvatskih migracija i učinak doznaka iz inozemstva – njegove razmjere i utjecaj na poslovnu klimu obradio je analitičar Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore. Novčane doznake i ulaganja hrvatskih iseljenika u matičnu zemlju u svom izlaganju razmatrala je Tanja Trošelj Miočević iz Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva iz Zagreba, dok je o novčanim doznakama iseljenika u Bosnu i Hercegovinu u svom izlaganju govorio Tihomir Begić, zamjenik glavnog direktora za Večernji list za Bosnu i Hercegovinu.
Četvrti i zadnji panel dvodnevne konferencije moderirala je Marija Benić Penava, a na njemu je analizirano više raznorodnih tema koje su vezane uz Crnu Goru i dijasporske veze. Afrikanci u Srednjoj Europi s posebnim osvrtom na Mađarsku izlagala je Istvana Tarrosyja sa Sveučilišta iz Pečuha. Albanska dijaspora širom svijeta bila je tema izlaganja Joniade Barjaba iz Nacionalne agencije za dijasporu Albanije.
Iskustva useljenja u Hrvatsku i izazove integracije povratnika prezentirao je Darko Don Markušić, pravnik iz Zagreba i predsjednik zagrebačkoga ogranka ACAP-a. a.