Knjige i studije

Institut je objavio više od stotinu knjiga i desetak studija o unutarnjim i vanjskim migracijama, manjinama i etničnosti. Navedene su knjige objavljene od 1990. u izdanju ili suizdanju IMIN-a te (ostale) knjige istraživača IMIN-a koje se odnose na problematiku migracija, etničnosti i identiteta.

Ratovi, kolonizacije i nacionalna struktura Slavonije u dvadesetom stoljeću

Autori: Ivan Lajić, Mario Bara

Izdavač: IMIN

Godina izdanja: 2009.

Opseg: 212 str.

Format: 25 cm

Uvez: meki

ISBN 978-953-6028-24-5

Cijena: 100 kn

Zbog povoljnih reljefnih, pedoloških, hidrografskih, klimatskih i prometnih karakteristika područje Slavonije od davnina je predstavljalo privlačan prostor za naseljavanje pa je samim tim imalo dinamičan demografski razvoj. U prvoj polovici dvadesetog stoljeća nacionalni predznak migracija snažno su determinirali: teritorijalna pripadnost regije različitim političkim entitetima kroz noviju povijest (Austro-Ugarska Monarhija, Kraljevina SHS/Jugoslavija, NDH, socijalistička Jugoslavija), političko-društveni sustavi koji su organizirali kolonizacije prostora i ekonomski faktori.

Ratna događanja prema svom značenju obuhvaćaju obilježja i etničkog sukoba, pa su posljedice naročito vidljive kroz selektivni ratni mortalitet, prisilne i prinudne migracije te promjene u narodnosnom sastavu pojedinih područja (što je naročito bilo istaknuto u Drugom svjetskom ratu i Domovinskom ratu). S druge strane podjednako snažan utjecaj imale su kolonizacije provedene nakon Prvoga i Drugoga svjetskog rata koje su imale i etnički predznak kao odraz odnosa moći različitih političkih i društvenih elita. Mirnodopska razdoblja donosila su i druge oblike mehaničkog, neprisilnog kretanja stanovništva (najčešće migracije selo – grad). Poslijeratni razvoj Slavonije, uz pojačanu deruralizaciju i industrijalizaciju, privlačio je ne samo okolno seosko stanovništvo, već i radnu snagu iz ostalih dijelova bivše države uzrokujući time promjenu narodnosne strukture.

Novije demografsko kretanje determinirano je raspadom Jugoslavije uz oružani sukob koji je pratio cijeli proces. Posljedice ratnih i poratnih događanja prvenstveno su vidljive u sferi mehaničkog kretanja (prisilne i prinudne migracije). Usporedna demografska analiza dvaju posljednjih popisa stanovništva 1991. i 2001. godine dokazala je da se tijekom toga desetljeća dogodilo slijedeće: značajna depopulacija većine gradova i općina, promjena nacionalne strukture, apsolutno i relativno smanjenje srpske populacije, apsolutno i relativno smanjenje ostalih manjinskih populacija, relativno i apsolutno povećanje udjela i broja Hrvata, starenje cjelokupne populacije Slavonije uz intenzivnije starenje u onim mjestima gdje su prije Domovinskog rata Srbi bili u relativnoj i apsolutnoj većini. Rezultat tih dugogodišnjih procesa – kolonizacije, ratnih i etničkih sukoba, ratnog i poratnog mehaničkog kretanja stanovništva sa selektivnim prisilnim i nevoljnim migracijama – ogledao se u znatnom povećanju broja većinskog naroda uz smanjenje ili pak gotovo nestajanje pojedinih manjina.