Autor: Dragutin Babić

Izdavač: Golden marketing-Tehnička knjiga

Godina izdanja: 2008.

Opseg: 255 str.

Format: 24 cm

Uvez: tvrdi

ISBN 978-953-212-345-6

Knjiga sociologa Dragutina Babića obrađuje problem poslijeratne obnove/uspostave suživota između donedavno zaraćenih skupina. Slavonija je u ratu bila značajan osvajački cilj srpskih nacionalista pomognutih logistikom i vojnom operativom JNA, koja se u ratnim sukobima svrstala uz režim Slobodana Miloševića i postala njegovo udarno oruđe osvajanja i razaranja tuđih teritorija. U Zapadnoj i Istočnoj Slavoniji pobunjeni Srbi formirali su paradržavne tvorevine (srpske autonomne oblasti, SAO) iz kojih je protjerano nesrpsko stanovništvo, uglavnom etnički Hrvati. Nakon četiri godine rata i okupacije ti su prostori uključeni u državnopravni ustroj hrvatske države.

Empirijskim istraživanjem provedenim od rujna do prosinca 2004. godine u lokalnim zajednicama Zapadne i Istočne Slavonije obuhvaćene su tri skupine ispitanika: Hrvati starosjedioci, Srbi starosjedioci i useljenici. Cilj istraživanja bila je spoznaja je li moguća (re)konstrukcija lokalnih zajednica i koji su dosezi i kvaliteta tih procesa. U istraživanju je korišten anketni upitnik sastavljen od 48 pitanja zatvorenog tipa, a ispitivanjem su obuhvaćena sljedeća obilježja ispitanika: socioprostorni status (Hrvati starosjedioci, Srbi starosjedioci, useljenici), dob (18-40, 41-60 te 61 godina i više), spol (muški, ženski) i školska sprema (bez osnovne škole, osnovna škola i više od osnovne). U ovom radu obrađene su navedene varijable u relaciji s pitanjima značajnim za našu temu. Dobiveni odgovori obrađeni su na računalu odgovarajućim programom, a statistička značajnost razlika u odgovorima ispitanika testirana je χ2 testom. Osim ankete u radu je korišten i intervju, a intervjuirani su učenici jedne srednje škole u Vukovaru, Hrvati i Srbi.

Rezultati istraživanja provedenog u Slavoniji na populaciji ratnih migranata te starosjedilačkog i doseljenog stanovništva pokazuju da je (re)konstrukcija lokalnih zajednica nakon rata počela, s različitim intenzitetom i uspjehom, u Zapadnoj i Istočnoj Slavoniji. I pored svih prepreka, osobito u Istočnoj Slavoniji, suživot između Hrvata i Srba postaje segment socijalne zbilje i nakon ratnih sukoba, što ukazuje na otpornost i žilavost mreža primarnih socijalnih odnosa u lokalnim zajednicama, ali za njihovu obnovu bit će potrebno, uz povoljne makropolitičke okolnosti, i duže vremensko razdoblje.