Smjerom ukupnog kretanja, kvalitativnim značajkama demografskih procesa i njihovim vidljivim posljedicama, na Jadranskom se otočju jasno odražavaju dva demografska pola. Na jednoj strani imamo otoke demografskog rasta, koji pretpostavljaju i demografsku vitalnost, dok na drugoj strani brojno otočje depopulira s takvim biološkim posljedicama gdje je već i danas, u ozračju prisutne demografske strukture, nemoguća revitalizacija. U demografski pol progresije generalno uključujemo Kvarnerske, priobalne, razvijene i velike otoke, dok su Dalmatinski otoci, osobito njihov sjeverni arhipelag, zatim pučinski, nerazvijeni i manji otoci pod snažnim depopulacijskim procesima. Ova analiza nije imala cilj determinirati uzroke formiranja predznaka ukupnog kretanja stanovništva, već je brojnim demografskim pokazateljima osvijetlila suvremeno demografsko stanje na jadranskim otočnim skupinama. Skupine su bile grupirane po brojnim kriterijima, tako da je formirano pet otočnih i dvije naseljske skupine. Za svaku od njih konstruirane su međupopisne stope rasta ili pada broja stanovnika u zadnja tri popisa stanovništva, pa je tako i određen karakter bližega demografskog razvitka. Za svaku otočnu skupinu definirana je pripadnost određenom dobnom modelu, a pokazatelji dobne strukture najočitiji su dokaz različitih demografskih pozicija pojedinih otočnih skupina.

Prosječna dob stanovnika naših otoka iznosila je 2001. godine oko 42 godine, međutim, taj je pokazatelj za neke otočne skupine već dosegao vrijednost više od 65 godina, dok je na drugima čak ispod državne razine (39,3). Prosječnu starost populacije ispod razine cjelokupne otočne populacije 2001. godine od velikih su otočnih skupina imali Kvarnerski (40,6 godina) i južnodalmatinski otoci (41,6 godina). Prosječna starost otočnih populacija ovisi o veličini otoka.

Od 122.418 ukupnog otočnog stanovništva njih je 60.058 muškog, a 62.360 ženskog spola. Koeficijent maskuliniteta je 963,1. Rijetke su otočne skupine na kojima je veći udio muškog stanovništva.

Stopa aktivnosti, odnosno udio aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu utvrđen prilikom popisa stanovništva 2001. godine, je za naše otočje iznosila 40,86%. Naznačena stopa ukazuje na činjenicu da je na našim otocima tek 2/5 stanovništva aktivno, a 3/5 neaktivno.

U posebnom se poglavlju raspravlja o budućemu demografskom razvitku Jadranskih otoka. Od tri osnovne skupine projektivnih metoda kao optimalna je izabrana podvarijanta kohortne metode, gdje je projicirano stanovništvo svih otočnih skupina do 2011., a potom i do 2021. godine. Podvarijanta (B) ove metode pretpostavlja blago antiemigracijsko djelovanje, ali i biološku projekciju zatečenog stanovništva. Pošto je dobno-solna struktura stanovništva našeg otočja nepovoljna i projicirano će stanovništvo također imati nepovoljnu dobno-spolnu strukturu što, naposljetku, dovodi i do depopulacije. Metodom »otvorene« optimističnije projekcije, ovo se stanje tek neznatno ublažava.